Vanjske poveznice: LikaClub – OVDJE, Hrvatski planinar 11.2020, Ivan Mance: Kosinjski vrh – OVDJE, Hrvatski planinar 02.2022, Alen Čaplar: Korenski i/ili Kosinjski vrh? – OVDJE
Dodatak 1 možete pročitati OVDJE
Dodatak 2 možete pročitati OVDJE
Dodatak 3 možete pročitati OVDJE
Kako je i zašto Kosinjski vrh pogrješno nazivan Korenskim vrhom?
Potaknut činjenicom kako Hrvatski planinarski savez i po njemu drugi planinarski portali Kosinjski vrh nazivaju Korenskim vrhom, pozicioniraju ga na Kuterevsku kosu i pridodaju mjestu Kuterevo, ovdje donosim kartografsku analizu na 13 povijesnih karti, koje ipak govore drugačije.
Članak, objavljen 2016.god. u listu Hrvatsko slovo, počinjem sljedećim: „Kosinj. Kosin, Cosin, Khesin, Rhesin, Rheisin, Rusin, Rheissin, Kusin, Cossin, Cuchin, Kasin samo su neki od kartografskih toponima koji se pojavljuju u mojoj kartografskoj analizi (prvoj i najopsežnijoj do sad) pojavnosti Kosinja na kartama 16.- 20. stoljeća, a objavljenoj u mojoj knjizi: Kosinj – izvorište hrvatske tiskane riječi, Split, 2013.“ LINK KNJIGE
Radi se doslovno o preko 15 verzija toponima kojima se Kosinj pojavljuje na kartama 16 – 20. stoljeća. Zašto je tome tako? Različiti autori u to vrijeme dolazili su sa različitih govornih područja (Nijemci, Madžari, Talijani itd.) te su na različite načine, više ili manje uspješno, čitali i prevodili naše hrvatske nazive mjesta, gradina, a kako ćemo vidjeti i planinskih vrhova. Imali su i različite izvore za svoje karte, neki su u živo prolazili teren, a neki su tek sa postojećih karata izrađivali njihove, novije verzije. Upravo se iz tog razloga Kosinj kao toponim pojavljuje čak i kao gotovo neprepoznatljivi “Rheissin”.
Iz sličnih povijesnih razloga, a analizom istih povijesnih karti i Kosinjski vrh – koji se nalazi 500m zračne linije od Kalić stijene, oboje na Velikoj kosi poviše Donjeg Kosinja – netko je pogrješno nazvao Korenskim vrhom. Dakle geografski nema nikakve dvojbe da su i Kalić stijena i Kosinjski vrh poviše Kosinja i da pripadaju isključivo Kosinju, a ne okolnim mjestima od kojih su udaljeni i nekoliko kilometara zračne linije (Kuterevo, Krasno).
Kalić stijena se prvi puta pojavljuje na karti Liccaner et Otochaner Regiment, objavljenoj oko 1770.god. u formi Kalich. Na žalost ova karta ne prikazuje Kosinjski vrh.
Precizne i detaljne uvjetno rečeno topografske karte u to vrijeme ipak nisu česte, pa se Kosinjski vrh pojavljuje prvi puta tek nekoliko godina kasnije, na karti Carte der Carlstadter Banal und Warasdiner Granz Regimenter, objavljenoj 1780.god., i to u formi Koroinski V. Kalić na ovoj karti nije ucrtan.
Potom pronalazimo kartu Charte des Ottochaner Regiments, objavljenu 1826.god., a izrađenu od našeg autora dotičnog gospodina Vukelića (Wukellich). Ovdje Kosinjski vrh dolazi u formi Kosenski V., a Kalića također nema ucrtanog.
Još jedna derivacija Kosinjskog vrha pojavljuje se na karti Des Oesterreichischen Kaiserstaates, Josef Scheda, objavljena 1856.god., koja ga prikazuje u formi Korenjski V. Na sličan ga način prikazuje i karta Geologische Übersichts-Karte der Österreichisch-Ungarischen Monarchie, objavljena u Beču 1871.god. i to u formi Korenyski V.
I upravo ovdje leži ključ cijelog problema. Kartografi su u to vrijeme izrađivali i rukom slikane karte, a ne samo tiskane. U pravilu nisu bili s našeg govornog područja, pa su toponime čitali sa prijašnjih karti, prevodili i usklađivali, kako smo već rekli, prema svom govornom području. Ako toponim Kosinj dolazi u preko 15 izvedenica na kartama 16. – 20.st., zašto bi drugačije bilo sa toponimom Kosinjski vrh? Tako je kartograf Vukelić na karti iz 1826.god. (slika gore) toponim Kosinjski V. zapisao kao Kosenski V., da bi drugi kartograf ovaj rukom pisani „s“ zamijenio ili krivo pročitao kao „r“ – te smo vrlo lako dobili derivat Korenski V. Koji je onda dolazio u različitim izvedenicama poput Korenjski ili Koroinski ili Korenyski i sl. Ovo uopće nije neuobičajeno i događalo se u to vrijeme vrlo često. Dokaz za to je analiza katastarskog operata kosinjskog kraja (više u mojoj knjizi: „Vinogradi u Kosinju, Gospić, 2019.god.“ LINK KNJIGE) gdje je nepoznat netko prepisujući u postupku digitalizacije nazivlja čestica, vrlo često česticu Trsje mijenjao nazivom Tisje. Zašto? Jednostavno zato što mu je onaj rukom pisani „r“ djelovao kao „i“.
Međutim ovdje dolazimo do dvije izuzetno precizne Austrougarske karte, a koje je za potrebe carske vojske u tri izdanja izrađivala Habsburška monarhija. Drugo i treće izdanje objavljeno je u drugoj polovici 19.st. Karta pod nazivom Second military survey of the Habsburg Empire, rađena je za naš kraj od 1865. do 1869. god. i ona vrlo jasno donosi Kalić stijenu kao Kalčića vrh, poviše kojeg je Kosinski vrh. Oba vrha nalaze se na Velikoj kosi, sve zajedno iznad Donjeg Kosinja. Ovo Kosinski ne treba čuditi jer se Kosinj u najranijim izvedenicama na kartama pojavljivao kao Kosin ili Cosin, pa otuda Kosin-ski vrh. Treće izdanje te precizne vojne karte pod nazivom Third military survey of the Habsburg Empire, rađeno je za naš kraj od 1869. do 1887. god. te donosi gotovo identične toponime, samo Kosinski vrh prelazi u Kosinjski vrh. Nakon ovih preciznih vojnih karti, a i posljedično napretkom kartografije krajem 19.st. i početkom 20.st., kartografske nejasnoće oko ova dva toponima u potpunosti nestaju.
Dalje donosim još nekoliko povijesnih karti koje Kosinjski vrh i Kalić stijenu vrlo precizno prikazuju. Oko 1870.god. pojavljuje se karta Umgebung von Otočac koja donosi vrlo precizne topografske podatke i nazive planinskih vrhova kraja oko Otočca. U njoj se Kosinjski vrh točno tako i naziva, a pozicioniran je između Male i Velike Kose. Ispod njega je opet Kalčića vrh, a sve poviše Donjeg Kosinja.
Sljedeća karta koja prikazuje ove vrhove pod nazivom Senj und Otocac Spezialkarte der osterreichisch-ungarischen Monarchie, objavljena je 1877.god. Na njoj se vrlo jasno pojavljuje Kosinjski vrh, no po prvi puta i sa nadmorskom visinom 1079 m/nm. Danas znamo da je Kosinjski vrh na 1101 m/nm. Kalić se pojavljuje kao Kalčića vrh, također po prvi puta sa vrlo preciznom nadmorskom visinom od 968 m/nm. Danas znamo da je Kalić na 969 m/nm.
Na karti kao sastavnici atlasa pod nazivom Atlas der Personalkredit-Bezirke der Haupt- und Zweiganstalten der Oesterreichisch-ungarischen Bank, objavljenog u Beču, 1885.god., Kosinjski vrh pojavljuje se u izvedenici Kosinski V., a Kalića opet nema. Moguće je autor ove karte koristio drugo izdanje vojne Austrougarske karte, jer donosi toponim identičnog naziva.
Ponovljeno treće izdanje vojne karte Austrougarske pod nazivom 3rd Military Mapping Survey of Austria-Hungary, izlazi 1910.god. Prikazuje Kosinjski vrh i dalje na 1079 m/nm, Kalić se ne pojavljuje kao toponim već samo oznakom nadmorske visine od 968 m/nm. Na ovoj karti međutim jasno vidimo kako je Kosinjski vrh iznad Velike kose koja dolazi u toponimu Vl. Kosa. S druge strane Kuterevska kosa pojavljuje se iznad Kutereva. Dakle svi oni koji Veliku kosu nazivaju Kuterevkom kosom griješe, jer je ovdje razvidno kako se radi o dvije, nekoliko kilometara udaljene kose (ili planinske strane).
Za kraj ove analize donosim dvije već vrlo moderne karte 20.st., na kojima vrlo jasno nalazimo toponime Kosinjskog vrha i Kalić stijene u današnjim modernim izvedenicama. Prva karta izrađena između dva svjetska rata, donosi vrlo jasne i moderne toponime Kalić i Kosinjski vrh. Radi se o vrlo velikoj topografskoj karti Jugoslavije objavljenoj 1934. god., izrađenoj u 158 listova, a od kojih 58. list prikazuje Senj i okolicu. Vidimo i Veliku Kosu kod Kosinjskog vrha, i Rudinku ispod Kalića, i meandar rijeke Like u Donjem Kosinju.
Posljednja karta u ovom prikazu, koju objavljuje ni više ni manje nego Sveučilište Oxford 1967.god. pod nazivom Yugoslavia_Selected_Areas. Pergamon_World_Atlas, ne donosi čak ni poziciju Kosinja, već prikazuje zaselak Lipovo Polje u Donjem Kosinju i zaselak Ruja u Kosinjskom Bakovcu. No Kosinjski vrh upravo pod tim nazivom, vrlo jasno prikazuje.
Tako se toponim Kalić zanimljivo pojavljuje prvi puta na povijesnim kartama puno ranije od toponima Kosinjski vrh. Oba toponima se opet pojavljuju relativno kasno u usporedbi sa Kosinjem kao mjestom, a koji se prvi puta pojavljuje na karti Madžarske pod nazivom: Tabula Hungariae, izrađenoj 1515.god., otisnutoj 1528.god.
To ne treba čuditi jer se kartografija razvijala postepeno kao i druge grane znanosti i tehnologije, te je trebalo proći dosta vremena do pojave prvih ozbiljnih i preciznih topografskih karata. U tom periodu dogodile su se i izvedenice ispravnog naziva Kosinjski vrh, pa su tako kartografi vjerojatno krivim čitanjem i prijevodom, kako smo već rekli, ovo Kosinjski prebacivali u Kosenski vrh i njegove derivacije. Potom je ovo „s“ iz Kosenjski opet krivim čitanjem prešlo u „r“, pa smo tako dobili Korenski vrh i njegove derivacije.
No nema nikakve dvojbe da najpreciznije vojne i topografske karte od druge polovice 19.st. pa nadalje donose ispravni toponim Kosinjski vrh na svim povijesnim kartama Kosinja koje sam u posljednjih 15 godina mog rada na povijesti Kosinja uspio pronaći. I taj se Kosinjski vrh, zajedno sa Kalić vrhom nalazi na Velikoj kosi, a sve poviše Donjeg Kosinja. Tek iza Kosinjskog vrha i Velike kose, pojavljuje se Mala kosa, pa potom nekoliko kilometara dalje Kuterevo, iznad kojeg je Kuterevska kosa.
Povijesne karte su povijesni izvori prvog reda i saznanja koja iz njih možemo dobiti su fascinantna. Naravno da im možemo i moramo vjerovati jer su pisani tragovi vremena u kojima su nastali. Stoga prema ovdje analiziranim kartama bez ikakve dvojbe taj vrh moramo nazivati ispravnim imenom Kosinjski vrh i pridodati ga Kosinju, jer svojim imenom i geografskim položajem Kosinju i pripada.
U Zagrebu 04.09.2020.god., mr.sc. Ivan Mance
Kosinjski vrh – dodatak 1
Jedan od prigovora na gornju analizu leži u činjenici kako se ovdje radi o povijesnom nazivlju, te kako to povijesno nazivlje ne mora nužno oslikavati nazive koji su u uporabi danas. Iako se s time djelomično slažem jer gornja analiza zaista počiva na povijesnoj kartografiji, ona ipak završava sa kartom iz 1967.god., a za koju ne možemo reći da je u kategoriji neke daleke povijesti. No potaknut tim promišljanjima, uzeo sam par sati vremena i pregledao samo nešto od silne digitalizirane građe na Internetu, pa pogledajmo što sam pronašao.
Tako Dragutin Hirc, poznati hrvatski botaničar i zoolog (Zagreb, 6. IV. 1853 – Zagreb, 1. V. 1921)., u svojoj knjizi: Prirodni zemljopis hrvatske iz 1905.god. opisuje Kuterevsku kosu, Veliku i Malu Kosinjsku kosu, kao i Kosinjski vrh.
I ovdje Hirc samo potvrđuje moja promišljanja u gornjoj analizi kako Kuterevska kosa i Velika kosa nisu isti planinski vijenci. Tako i jedan lički forum navodi u opisu Kutereva sljedeće: “Kuterevo, selo podno Velebita, smješteno u dolini između Senjskog bila i Velike Kosinjske kose…” Pa ako je Velika kosa u ovom tekstu “Velika Kosinjska kosa”, što je svakako pravilniji naziv, onda je i njen najveći vrh – Kosinjski vrh.
Dalje skačemo u 1983.god. i knjigu objavljenu u SAD-u pod nazivom Glasnik Jugoslavije, a bavi se geografskim imenima u bivšoj Jugoslaviji, posljedično i u Republici Hrvatskoj. Vrlo je zanimljiva naslovnica ove knjige:
Dakle knjigu je publicirala Američka DMA – The Defense Mapping Agency, a geografska imena je odobrio Američki odbor za geografska imena. Može li se predočiti bolja referenca od ove? Govorimo o 1983. godini.
Knjiga vrlo detaljno i precizno opisuje sve geografske nazive mjesta, vrhova, planina i drugih geografskih elemenata u bivšoj Jugoslaviji, odnosno u Republici Hrvatskoj. Kako vidimo uz Kosinj jasno stoji Kosinjski vrh, dok vrlo zanimljivo Korenski vrh NE POSTOJI kao geografski naziv u ovoj knjizi. Kako je ovo moguće? Nemamo nikakvog razloga ne vjerovati službenim podacima jedne od, da se tako izrazim, najinformiranijih zemalja svijeta. No kod nas je službeni naziv Korenski vrh. Zašto?
Razlog je u biti vrlo jednostavan. Prvo smo pogrješnim čitanjem starih kartografa dobili iz Kosinjskog vrha derivat Korenski vrh. Danas mnogi planinarski portali tvrde da Korenski vrh pripada Kuterevu, a što nikako ne može biti točno. Dobro su poznate granice srednjovjekovne Buške župe i unutar nje Bočaćke župe – koja je upravo Kosinj i unutar tih granica svakako se nalazi i Kosinjski vrh. Lokalni Kosinjani zovu ga Kosinjski, međutim kako se Kosinj sustavno iseljava desetljećima radi HES Kosinj stare i nove, tako se pomalo i uzima od Kosinja već kako okolnosti i donose. Ništa posebno, no eto Planinarsko društvo postoji u Kuterevu, a nema ga u Kosinju, pa tako i postoji označena staza koju su ti vrijedni ljudi napravili od Kutereva do Kosinjskog vrha, i tako redom. Tako su i selo Kruščica/Kruškica Pazarištani prisvojili pod svoje iako je bez ikakve sumnje to kosinjski zaselak – danas jezero. Čitajući nedavno knjigu više autora, urednika Jose Vukelića, pod nazivom “Krasno : Monografija u povodu 200. obljetnice župe sv. Antuna Padovanskoga i 170 godina školstva”, Rijeka, 2007.god., nailazim na članak jedne od autorica koja kaže “kako je Pisani kamen Krasnarska povijesna znamenitost, gledajući – u širem kontekstu”. Naprosto da ti pamet stane, no eto – piše u knjizi.
ZA kraj donosim dva članka našeg akademika Eduarda Prelogovića (LINK na stranice HAZU) koji u svojim analizama izrijekom spominje Kosinjski vrh. Radove nema potrebe ovdje analizirati, jer se bave drugim temama.
1989.god. – Eduard Prelogović, Neotektonski pokreti u području sjevernog Velebita i dijela Like, Geološki vjesnik, 42, str. 133.-147. LINK
1998.god. – Eduard Prelogović i suradnici, Pomaci struktura i seizmotektonska aktivnost zapadnog Velebita: Neka nova opažanja, Rudarsko-geološko-naftni zbornik, Vol. 10 No. 1, str. 39.-42. LINK
Što iz svega možemo zaključiti? Kristalno je jasno da je naziv Korenski vrh derivat krivog kartografskog prepisivanja Kosinjskog vrha u povijesti. Pa je tako u nekom trenutku taj derivat postao i službeni naziv. Vjerujem da će ovaj tekst (u dva nastavka) biti dovoljan da tu malu nepravdu prema Kosinju (na žalost ne jedinu) i službeno popravimo.
U Zagrebu 22.10.2020.god., mr.sc. Ivan Mance
Kosinjski vrh – dodatak 2
Saga oko Korenskog/Kosinjskog vrha, bliži se svome pozitivnom kraju. Naime u RH postoji on-line “Registar geografskih imena” te od Vlade RH imenovano “Povjerenstvo za standardizaciju geografskih imena”. Članovi tog povjerenstva su eminentni stručnjaci i sveučilišni profesori u području kartografije, geografije i sl. Pronašao sam vrlo brzo njihove kontakte i poslao zahtjev za promjenom službenog imena Korenski vrh u Kosinjski vrh. Priložio sam moju kartografsku analizu s ove stranice. Isti dan iz Državne geodetske uprave – a koja je nositelj cijele priče oko službenih geografskih imena u RH – javila se službena osoba, sa sljedećim odgovorom, citiram:
“Geografsko ime Korenski vrh je preuzeto iz topografske karte TK 25 koja služi kao glavni službeni izvornik za preuzimanje geografskih imena u bazu podataka. Kao izvor imena će biti navedena karta TK 25. Međutim, moguće je da za isti geografski objekt postoji više geografskih imena sa različitih izvora i različitih statusa. U tom smislu ćemo za navedeni vrh također dodati i prijedlog imena koji ste naveli. Molim vas za još nekoliko detalja:
Koji status imena treba biti predloženo ime- Povijesno, Službeno ili Lokalno? Možemo li navesti naziv vaše knjige kao izvor imena ili mislite da bi nešto drugo trebali navesti? Imate li još kakvu kratku napomenu koju bi trebali navesti uz predloženo ime?”
Jasno odgovorio sam na ta pitanja, predložio Kosinjski vrh kao službeni naziv, te zamolio za povratnu informaciju. Prošlo je nekoliko dana, i danas vidim on-line Registar u pogonu. Prijavim se, te samostalno unesem prijedlog promjene službenog naziva Korenski u Kosinjski vrh. Čemu čekati? 🙂
Ovime priča nije završena, jer Povjerenstvo mora provjeriti i odobriti moju analizu i argumentaciju, no uopće ne sumnjam u pozitivan ishod. No eto, sve što sam mogao, to sam i napravio, ostaje nam pričekati odluku Povjerenstva.
U Zagrebu 27.10.2020.god., mr.sc. Ivan Mance
Kosinjski vrh – dodatak 3
Nakon više od godinu dana, upravo se javila Državna geodetska uprava sa svojim službenim odgovorom oko mog zahtjeva za promjenom imena Korenskog vrha u Kosinjski vrh. Vrlo zanimljivo, ispalo je kako nitko od nas nije u pravu, a u čemu je u međuvremenu pomogla opet Hrvatska osnovna karta – HOK5.
Ovime se HOK karta po tko zna koji puta pokazala kao najvjerodostojniji, najprecizniji i najsigurniji izvor topografskih podataka sa terena. I naravno, bez ikakve dvojbe, utvrdili smo da tko radi taj i griješi – no važno je da se tema isproblematizirala i da se rješava. Na moju pogrješku upozorio me naš kosinjan, prof.dr.sc. Drago Špoljarić, redoviti profesor na Geodetskom fakultetu u Zagrebu, kome se ovom prilikom na tome zahvaljujem.
Odgovor GDU na moj zahtjev od prije godinu dana, prenosim u cijelosti:
Poštovani g. Mance, zahvaljujemo na Vašem upitu o geografskom imenu geografskog objekta „Korenski vrh/Kosinjski vrh“. U nastavku dajemo mišljenje i preporuku Povjerenstva za standardizaciju geografskih imena. Planinari i stanovnici Kutereva, naselja koje se nalazi blizu vrha i iz kojega je jedini planinarski prilaz vrhu, rabe geografsko ime Korenski vrh. U posljednjim desetljećima to ime je posve uobičajeno u općoj uporabi, tj. među stanovništvom, na putokazima i na vrhu, na novijim kartama i u planinarskoj literaturi. Geografsko ime Kosinjski vrh stariji je toponim zabilježen na starim kartama, no izašao je iz opće uporabe, pa se može smatrati povijesnim toponimom. Na temelju svih uvida, preporučujemo novije geografsko ime, Korenski vrh. Povjerenstvo za standardizaciju geografskih imena stoji Vam na raspolaganju za sva eventualna daljnja pitanja i nedoumice. S poštovanjem.
Naravno odmah sam se javio sa sljedećim tumačenjem:
Poštovani, zahvaljujem na odgovoru, uz napomenu kako je naknadnim istraživanjem utvrđeno sljedeće:
Radi se naime o dva različita vrha, zračne udaljenosti jedan od drugog 1.010m. Kako su vrhovi vrlo blizu jedan drugome, a i slične su nadmorske visine, tako je do ove zamjene-spajanja i došlo. Prilažem fotografije.
Dakle: Korenski vrh – 1098 m/nm, potom 1.010m zračne linije JI od njega Kosinjski vrh – 1078 m/nm. Oba vrha zaista postoje, prof.dr.sc. Drago Špoljarić prošao ih je sa kolegama prije nekoliko mjeseci i možete ga pitati o detaljima njegovog terenskog geodetskog istraživanja. Stoga bi svakako oba vrha trebalo upisati u registar i ispravno definirati. Srdačno, Ivan Mance.
Da dobro čitate, dva su vrha, kilometar jedan od drugog, gotovo iste nadmorske visine. Nisu ti stari kartografi bili nesposobni, ali očekivati da ispravno obilježe u 18. ili 19. st. dva toponima koji u njihovom mjerilu gotovo dotiču jedan drugog, bilo bi zaista nerealno. Vođen njihovim toponimima, i ja sam pogriješio. Uglavnom ovo je sjajno i ispravno rješenje jer će nadam se Povjerenstvo iz DGU uvažiti tumačenje i tako će Kuterevcima ostati njihov Korenski vrh, a nama Kosinjanima pripasti naš Kosinjski vrh.
Neka smo i to riješili.
mr.sc. Ivan Mance, U Zagrebu, 29.11.2021.god.