Uvod
Nedavno je objavljeno sondažno arheološko istraživanje groblja oko kapele sv. Ane u Gornjem Kosinju1 koje je donijelo fantastične arheološke informacije, nova saznanja i najstarije tragove pokapanja na tom groblju s kraja 10. stoljeća. U Kosinjskoj dolini postoji toponim Ban Dvor2 kao jedini tog naziva uopće u povijesti prostora na kojima su živjeli ili žive Hrvati, pa uz pisanja Konstantina Porfirogeneta o doseljenju Hrvata kroz petoro braće i dvije sestre – od kojih se jedan zvao Kosences3 i uz vladanje Likom, Krbavom i Gackom prvog hrvatskog zabilježenog bana Pribine4 u drugoj polovici 10. stoljeća – postaje vrlo zanimljivo arheološki potvrditi kako je život srednjovjekovnih Hrvata zaista postojao na kosinjskom području u to isto vrijeme. I to – vrlo značajno – sahranjivanjem preminulih u sporednoj kapelici ili filijali glavne župne crkve – danas župe sv. Antuna Padovanskog u Gornjem Kosinju. Stoga možemo pretpostaviti da su se srednjovjekovni Kosinjani sahranjivani i ranije na glavnom župnom groblju oko sv. Antuna Padovanskog, odnosno oko prostora srednjovjekovne crkvine koja se danas nalazi ispod temelja svetog Antuna.
U tom kontekstu kosinjska arheologija postaje još značajnija i važnija u rasvjetljavanju povijesti ne samo Kosinjana ili Ličana, već najstarije povijesti Hrvata.
Što o tome misle nadležni? Ministarstvo kulture zabilježilo je osam lokaliteta pod zaštićeno kulturno dobro,5 iako u Kosinjskoj dolini znamo za točno 40 arheoloških lokaliteta. Izradom HE Sklope i jezera Kruščica krajem 1960.-tih godina čime se potopio kosinjski zaselak istog imena – Kruščica, napravljeno je jedno zaštitno arheološko istraživanje danas potopljene špilje Golubinjača. Krajem 1980.-tih godina napravljeno je tadašnjim financiranjem HEP-a za potrebe izgradnje nove hidrocentrale još nekoliko sondažnih istraživanja, da bi HEP 2020. godine platio smiješnih 54.600 €6 za još nekoliko sondažnih istraživanja – od kojih posljednje podrazumijeva do sada najobimnije gore spomenuto istraživanje. Zašto govorimo o smiješnom iznosu? Za potrebe tako opsežne gradnje kao što je to HES Kosinj – čija se vrijednost danas penje na 650 mil. € potrebno je izdvojiti oko 1% za arheološka istraživanja. Tu govorimo o 6,5 mil. €, a ne o do sada uloženih 54.600 €. Što podrazumijevaju sondažna arheološka istraživanja? To je ono najjeftinije i najjednostavnije arheološko istraživanje gdje se otvori prostor (tzv. sonda) širine 1-2 m, duljine 2-3 m i dubine oko 1 m. Što se u tom prostoru prikupi i pronađe ide u stručnu obradu i tu priča završava. Govorimo o iskapanjima koja traju nekoliko dana. Ako je u takvim istraživanjima pronađeno toliko bogatstvo materijala, artefakata i podataka – možemo zamisliti što bi ponudila prava, sustavna i sveobuhvatna arheološka istraživanja.
Vlada RH ne reagira iako se o tom problemu piše i govori već nekoliko godina, općina Perušić gleda vlastiti interes i ogromni profit iz tog projekta ignorirajući u potpunosti problematiku kosinjske arheologije. Bez obzira što su zakonske obveze kristalno jasne i zahtijevaju zaštitna arheološka iskapanja na svim poznatim arheološkim nalazištima koja se mijenjaju ili u koja se ulazi nekim projektom, bez obzira na to svi nadležni šute i ignoriraju Kosinj, kao da se ne radi o hrvatskoj već o Bog zna čijoj povijesti i kulturi.
Ako već nadležni šute i ignoriraju, moramo im pomoći rasvijetliti važnost, kompleksnost i obimnost kosinjske arheologije, izradom kataloga kosinjske arheologije u kojem ćemo sustavno obraditi i prikupiti sve što se tiče kosinjske arheologije od prvih poznatih pisanja do vremena ovog istraživanja.
Katalog kosinjske arheologije
Ovdje će se kratko, bibliografski i abecednim redom opisati svih ?? kosinjskih arheoloških lokaliteta i artefakta (od kojih su neki danas izgubljeni) sa njihovim približnim GPS koordinatama te osnovnim podacima o tome što je na njima pronađeno, tko je i kada pronašao, o kojem se razdoblju povijesti radi i što nam pronađeni artefakti govore. Ideja je donesti sve podatke do kojih smo uspjeli doći analizom svih relevantnih izvora – koji će se u popisu literature moći preuzeti u originalu ako takav postoji. Govorimo o svim izvorima u kojima se spominjao određeni arheološki pronalazak u Kosinjskoj dolini. Time će se dobiti cjelovita slika kosinjske arheologije, lokaliteta koje je potrebno arheološki obraditi i najvažnije jesan prikaz onoga što projektom HES Kosinj – za sada neistraženo ide pod vodu. Gdje god to bude moguće, lokaliteti će se potkrijepiti i fotografijama.
Na dijelu fotografija zahvaljujem ravnateljici Muzeja Like, dr.sc. Tatjani Kolak kod kojih će to biti i posebno naznačeno.
Isto tako veliku zahvalnost izražavam Arheološkom muzeju u Zagrebu čiji su materijali i fotografije iznimno obogatili ovo istraživanje. I kod tih izvora će to biti posebno naznačeno. Pa krenimo abecednim redom.
1. Begovača, selo
Približne koordinate: nepoznato.
Život na prostoru: nepoznato.
Istraživanja:
1835.7 U šumi Begovača nalaze se tragovi nekadašnjeg sela. O kojem se selu radilo i koja je njegova točna pozicija danas nam nije poznato.
2. Crkva sv. Ane
Približne koordinate:8 44.7077048 15.2781253
Život na prostoru: od kraja 10. do 14. stoljeća, uz iznimku jednog groba nakon 1696. godine.
Istraživanja:
1990.9 Sondiranjem 1988. godine uz vanjsku stranu crkve otkriven je jedan grob bez priloga.
2018.10Detaljnije oko istraživanja iz 1988. godine kada su otvorene četiri sonde, a pronađen je jedan grob bez priloga.
2021.11 Sondiranjem izdvojena 24 groba, obrađuje se samo kositreni kalež iz groba 15., tzv. Kosinjski kalež s kojim je ukopan svećenik u 12. ili 13. stoljeću.
2023.12 Analiza rezultata do sad najopsežnijeg arheološkog istraživanja u Kosinju. Otvoreno je pet sondi, ukupne površine 70m2, u kojima su izdvojena 24 groba sa cijelim nizom nalaza (nakita za glavu, ostruga, kopči, kovanica i kositrenog kaleža). Najstariji grobovi datiraju se u kraj 10. stoljeća pa sve do 14. stoljeća, uz grob svećenika iz 12. stoljeća te jedan mlađi grob nakon 1696. godine.
3. Crkva sv. Ivana Krstitelja
Približne koordinate: 44.7604845 15.246502
Život na prostoru: Crkva izgrađena između 1695. i 1700. godine kao drvena crkva s titularom sv. Antun Padovanski.13
Istraživanja:
Svi arheološki nalazi koji su danas smješteni u i oko crkve sv. Ivana Krstitelja preneseni su sa gradine Basarica. Vidi: Gradina Basarica.
4. Crkva sv. Jeronima/sv. Antuna Padovanskog
Približne koordinate: 44.7166242 15.2780364
Život na prostoru: Crkva je obnovljena na temeljima starije kamene crkve između 1695. i 1700. godine s titularom sv. Jeronima.14 Novija istraživanja datiraju crkvu u 13. stoljeće.15 Kako se radi o glavnoj župnoj crkvi za cijelu Kosinjsku dolinu, možemo pretpostaviti da bi sustavna arheološka istraživanja ponudila najmanje kraj 10. stoljeća – kako je datirana i filijala ili pomoćna crkvica sv. Ane. Oko crkve se pokapalo još krajem 19. ili početkom 20. stoljeća.
Istraživanja:
1990.16 Sondiranje 1988. godine na platou sjeverno od crkve. Otkriveno je osam grobova s prilozima iz 15. i 17. stoljeća.
2018.17 Detaljnije oko istraživanja iz 1988. godine. Svi nalazi datiraju se od kraja 17. do kraja 19. stoljeća. Spominje se i „pučki predturski nakit“ koji se u novoj analizi nalaza ne pronalazi.
2022.18 Kako je gore naznačeno, spominju se novija istraživanja koja su otkrila arhitektonske ostatke ranijeg objekta koji se s pokretnim nalazima datiraju u 13. stoljeće. Autorica predlaže kamenu škropionicu u obliku ljudskog lica, koja se nalazi ugrađena desno od bočnog ulaza u crkvu, kao mogući artefakt iz razdoblja te ranije crkve.
5. Crkva sv. Mlade Nediljice
Približne koordinate: 44.7043528 15.2911903
Život na prostoru: Crkva je izgrađena prije 1883. godine, obzirom je u njeno pročelje uzidan kamen s tom godinom. Arheološka sondiranja utvrdila su groblje od kasnog srednjeg vijeka s kontinuitetom u novi vijek.
Istraživanja:
1990.19 Sondiranje 1988. godine kojim je otkriveno 27 grobova sa kasnog srednjeg vijeka sa skromnim prilozima i bez lijesa što upućuje na seosko stanovništvo toga vremena.
2018.20 Detaljnije oko istraživanja iz 1988. godine. Tako se tu prvi puta u literaturi spominje rimska urna koja je očišćena i izvađena tim istraživanjem i danas se čuva u Muzeju Like u Gospiću, kao i romanička spolija s Bana Dvora uzidana u samu crkvicu. Detaljnije se opisuju sami nalazi koji su pronađeni u samo 5 grobova i datiraju se najstariji grobovi također u kasni srednji vijek, uz dvije napomene: prvo vrlo vjerojatno se radilo o srednjovjekovnom groblju koje se rasprostiralo ispod cijele crkve i drugo – donju granicu datacije srednjovjekovnog groblja s dostupnom dokumentacijom i nalazima nije bilo moguće utvrditi.
6. Crkva sv. Nikolaja
Približne koordinate: 44.7373051 15.2735799
Život na prostoru: Kroz povijesne informacije moguće je da se tu radi o srednjovjekovnoj hrvatskoj gradini, groblju ili prostoru dok je dolaskom pod osmansku vlast crkva izgrađena za pravoslavno stanovništvo. Prepoznatljivi su i danas pravoslavni grobovi uz crkvu iz 18. i 19. stoljeća.
Istraživanja:
Lokalitet nikada nije arheološki istraživan.
1695.21 U tzv. Opisu Like i Krbave iz 1695. godine, koji je detaljno po prvi puta obrađen u knjizi “Kosinjska tiskara”22 autor navodi, opisujući prostor Kosinja, sljedeće: “Na propovjedi imao sam u crkvi raskolnika obilno slušateljstvo.” S obzirom na to da se u Kosinju nalaze tri pravoslavne crkve, od kojih su dvije – sv. Mlade Nediljice i sv. Arhanđela Mihaila – izgrađene u 19. stoljeću23 i s obzirom na to kako te 1695. godine u Lici i Krbavi ne postoji niti jedna čitava crkva na novooslobođenom prostoru – osim jedne u Kosinju – to isključivo i jedino može biti ova crkva. To nam ukazuje na mogućnost da je ova crkva izgrađena u nekom razdoblju između doseljenja pravoslavnog stanovništva na prostor Kosinj oko 1570. godine te prije 1695. godine – možda na nekom starijem srednjovjekovnom ili antičkom prostoru.
2023.24
Bilješke i izvori
- Čataj, Lea i dr (2023). Srednjovjekovno groblje oko kapele sv. Ane u Gornjem Kosinju. Starohrvatska prosvjeta, vol. 50., br. 3., str. 143.-186. Preuzeti [ovdje].
- O Banu Dvoru tj. današnjoj Mlakvenoj gredi više možete pročitati u radovima objavljenima na ovim stranicama 2022. i 2023. godine. Više na: https://kosinj.com/istrazivanja-kosinja/kosinjska-mlakvena-greda-banj-dvor-stolica-prvih-hrvatskih-banova-i-najstariji-hrvatski-glavni-grad/, pristupljeno: 17.6.2024. i na: https://kosinj.com/istrazivanja-kosinja/na-mlakvenoj-gredi-srednjovjekovnom-banj-dvoru-stolu/, pristupljeno: 17.6.2024.
- Više na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Dolazak_Hrvata, pristupljeno: 17.6.2024.
- Više na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Pribina, pristupljeno: 17.6.2024.
- O nemaru Ministarstva kulture za Kosinj pisali smo na ovim stranicama 2023. godine. Više na: https://kosinj.com/istrazivanja-kosinja/nemar-ministarstva-kulture-i-medija-za-kosinj/, pristupljeno: 17.6.2024.
- Hrvatski restauratorski zavod ponudio je predmetni iznos u svom izvještaju za 2021. godinu, tada još u kunama. Preuzeti [ovdje].
- Fras, Franz Julius (1835). Cjelovita topografija Karlovačke vojne krajine. Gospić: Biblioteka Ličke župe, pretisak 1988., str. 167.-168. Preuzeti [ovdje].
- Koordinate je dovoljno kopirati u pretraživač Google©️ čime se dobiva prilično točna geografska pozicija lokaliteta.
- Šarić, Ivan i Šmalcelj, Marija (1990). Gornji Kosinj – rekognosciranje i sondiranja, Arheološki pregled 29, 1988., str. 220–222. Preuzeti [ovdje].
- Šmalcelj Novaković, Pia (2018). Kosinj – arheološka istraživanja s kraja 20. stoljeća. Memorabilika, vol. 1, br. 1, str. 85.-118. Preuzeti [ovdje].
- Azinović Bebek, Ana (2021). Kositreni kalež iz groba kraj kapele sv. Ane u Gornjem Kosinju. Starohrvatska prosvjeta, vol. 3, br. 48, str. 267.-282. Preuzeti [ovdje].
- Vidi bilj. 1.
- Više o tome kako je sveti Antun Padovanski kao titular prešao iz Donjeg u Gornji Kosinj pročitati u: Mance, Ivan (2023). Kosinjska tiskara – povijesna, informacijska i kartografska studija. Kvaka, Velika Gorica, str. 221.-227.
- Kako je i zašto glavna župna crkva u Kosinjskoj dolini nosila titulara sv. Jeronima kao jedini primjer u povijesti Like i što to znači za kosinjsko glagoljaštvo te kada je i zašto njen naziv promijenjen iz sv. Jeronima u sv. Antuna Padovanskog pročitati u: Mance, Ivan (2023). Kosinjska tiskara – povijesna, informacijska i kartografska studija. Kvaka, Velika Gorica, str. 221.-227.
- Više u: Kolak, Tatjana (2022). Arheološka baština Kosinjske doline. Hrvatska revija, 1. Preuzeti [ovdje]. Isto: https://www.matica.hr/hr/707/arheoloska-bastina-kosinjske-doline-33270/, pristupljeno: 20.6.2024.
- Vidi bilj. 9.
- Vidi bilj. 10.
- Vidi bilj. 15.
- Vidi bilj. 9.
- Vidi bilj. 10.
- Glavinić, Sebastijan (1695). Kratak i sadržajan opis dviju županija Hrvatskog Kraljevstva Like i Krbave. Rukopis.
- Više u: Mance, Ivan (2023). Kosinjska tiskara – povijesna, informacijska i kartografska studija. Kvaka, Velika Gorica, str. 679.-696.
- Više na: Eparhija gornjokarlovačka, pristupljeno: 25.6.2024.
- Majetić, Goran (2023). Razriješena zagonetka pretpostavljenog stećka u Kosinjskoj dolini. Mrežni članak. Preuzeti: [ovdje]. Isto: https://budnidiv.net/pages/Clanak.aspx?ID=546, pristupljeno: 25.6.2024.