U organizaciji Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar, Hrvatskog instituta za povijest, Odjela za nastavničke studije u Gospiću Sveučilišta u Zadru, Državnog arhiva u Gospiću, Muzeja Like Gospić te Znanstvenog i kulturnog društva Kosinj – u Kosinju se 30. rujna 2022. održala konferencija iz naslova.
Kosinj je tako po prvi prvi puta u svojoj gotovo tisućljetnoj povijesti ugostio vrhunske hrvatske znanstvenike iz raznih područja, koji su analizirali kosinjske kulturološke, prirodne, povijesne i druge vrijednosti te na taj način dali sveobuhvatnu, interdisciplinarnu sliku Kosinja.
Vanjske poveznice
Portal: Narod.hr – Priopćenje sa skupa (LINK)
Portal: LIkaClub.eu – Priopćenje za javnost (LINK)
Portal: Glas Gacke – Priopćenje za javnost (LINK) i govor mons.mr. Zdenka Križića, biskupa ordinarija Gospićko-senjskog (LINK)
Poziv autorima
Odluka o osnivanju Programsko-organizacijskog odbora znanstvenog skupa u Kosinju
Plakat i program skupa
Popis sudionika skupa
Akademik Mateo ŽAGAR, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
prof. dr. sc. Dane PEJNOVIĆ, profesor u miru, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Geografski odsjek
prof. dr. sc. Ante BEŽEN, profesor u miru, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
prof. dr. sc. Željko HOLJEVAC, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
prof. dr. sc. Sanja VULIĆ VRANKOVIĆ, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu
prof. dr. sc. Darko ŽUBRINIĆ, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu
prof. dr. sc. Sanja VRCIĆ-MATAIJA, Sveučilište u Zadru – Odjel za nastavničke studije u Gospiću
prof. dr. sc. Sanja POTKONJAK, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
prof. dr. sc. Nenad POKOS, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
prof. dr. sc. Miroslav GLAVIČIĆ, Sveučilište u Zadru – Odjel za arheologiju
prof. dr. sc. Ivica VIGATO, Sveučilište u Zadru – Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja
prof. dr. sc. Josip MILETIĆ, Sveučilište u Zadru – Odjel za kroatistiku
prof. dr. sc. Jasminka BRALA-MUDROVČIĆ, Sveučilište u Zadru – Odjel za nastavničke studije u Gospiću
prof. dr. sc. Josip MILETIĆ, Sveučilište u Zadru – Odjel za kroatistiku
prof. dr. sc. Drago ŠPOLJARIĆ, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
doc. dr. sc. Domagoj STUPIĆ, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
doc. dr. sc. Vedrana GLAVAŠ, Sveučilište u Zadru – Odjel za arheologiju
doc. dr. sc. Lidija OREŠKOVIĆ DVORSKI, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
doc. dr. sc. Marko ŠARIĆ, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
doc. dr. sc. Krešimir ŽGANEC, Sveučilište u Zadru – Odjel za nastavničke studije u Gospiću
dr. sc. Milan BOŠNJAK, Znanstveno i kulturno društvo Kosinj
dr. sc. Ivica MATAIJA, Državni arhiv u Gospiću
dr. sc. Tatjana KOLAK, Muzej Like Gospić
dr. sc. Vedran KLAUŽER, Hrvatski institut za povijest
dr. sc. Drago ČENGIĆ, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
dr. sc. Saša POLJANEC BORIĆ, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
dr. sc. Goran-Marko MILETIĆ, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
dr. sc. Ines CVITKOVIĆ KALANJOŠ, Sveučilište u Zadru – Odjel za nastavničke studije u Gospiću
dr. sc. Juraj BALIĆ, Hrvatski institut za povijest
dr. sc. Alexander BUCZYNSKI, Hrvatski institut za povijest
dr. sc. Ivan BRLIĆ, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Gospić
dr. sc. Domagoj VIDOVIĆ, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
dr. sc. Grozdana FRANOV-ŽIVKOVIĆ, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru
dr. sc. Dragan NIMAC, Hrvatska kulturna udruga Pjevana baština
dr. sc. Antonia DOŠEN, Muzej za umjetnost i obrt
dr. sc. Ivo LUČIĆ, HINA
mr. sc. Ivan MANCE, Znanstveno i kulturno društvo Kosinj
vlč. Pero JURČEVIĆ, Kosinjski župnik
Marina FRANIĆ ŠIMUNIĆ, Sveučilište u Zadru – Odjel za nastavničke studije u Gospiću
Ema BAŠIĆ, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Gospić
Robert HOLJEVAC, Hrvatski institut za povijest
Branimir PINČIĆ, Autor alternativnog projekta HE Senj Kosinj2
Želimir PRŠA, Udruga Podplješvički graničari
Priopćenje za javnost: Održan Znanstveno-stručni skup Kosinjska dolina – jučer, danas i sutra
U Osnovnoj školi Anža Frankopana u Gornjem Kosinju 30. rujna 2022. održan je Znanstveno-stručni skup Kosinjska dolina – jučer, danas i sutra, prvi skup održan u Kosinju i o Kosinju. Organizirao ga je Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, u suradnji s Hrvatskim institutom za povijest, Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Odjelom za nastavničke studije u Gospiću Sveučilišta u Zadru, Državnim arhivom u Gospiću, Muzejom Like Gospić te Znanstvenim i kulturnim društvom Kosinj. Pokrovitelji skupa bili su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Županija ličko-senjska i Gospićko-senjska biskupija.
Skup je organiziran s ciljem izrade kritički provjerene javne slike o Kosinjskoj dolini s baštinskim uporištima i razvojnom perspektivom. Pokazan je veliki interes znanstvene javnosti za teme koje se odnose na Kosinj, njegovu prošlost, sadašnjost i budućnost te je na skupu sudjelovalo četrdesetak znanstvenika koji su pripremili 36 izlaganja iz različitih područja: povijesti, glagoljaštva, jezikoslovlja, etnologije, sociologije, geologije, geodezije, hidrologije, agronomije, arheologije i drugih. Znanstveno provjerenim i utemeljenim činjenicama iznesenim u 36 izlaganja dan je značajan doprinos valoriziranju kosinjskih prirodnih, društvenih, gospodarskih i kulturnih značajki, a zbornik radova koji će iz njih nastati predstavljat će kvalitetan temelj za bolje poznavanje i razumijevanje Kosinja te nezaobilazno polazište za sva buduća istraživanja.
Planirana izgradnja Hidroenergetskog sustava Kosinj – Senj i, s tim u vezi, planirano potapanje značajnog dijela Kosinjske doline ne ostavlja puno vremena za brojna potrebna istraživanja, prije svega istraživanja važnih arheoloških lokaliteta, pri čemu je od posebne važnosti lokalitet Mlakvena greda / Banj Dvor, kao moguće sjedište najstarijih hrvatskih banova, a time na određeni način i hrvatske državnosti.
Tijekom boravka u Kosinju sudionici skupa imali su priliku posjetiti dio bogate kosinjske kulturne i prirodne baštine: od nekoliko kosinjskih crkava i arheoloških lokaliteta do Kosinjskoga mosta i meandra rijeke Like te uživati u čistom zraku i jedinstvenim krajobrazima. Na skupu je iznesen prijedlog da bi se sljedeći znanstveno-stručni skup mogao organizirati za četiri godine – 2026. godine, o 200. obljetnici postojanja javnog školstva na području Kosinja.
U Kosinju, 30. rujna 2022.
Izjava ZKD Kosinj o ciljevima i očekivanjima skupa
Na blagdan sv. Jeronima, 30. rujna 2022. u Osnovnoj školi Anža Frankopana u Gornjem Kosinju održan je Znanstveno-stručni skup Kosinjska dolina — jučer, danas i sutra u organizaciji Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, u suradnji s Hrvatskim institutom za povijest, Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Odjelom za nastavničke studije u Gospiću Sveučilišta u Zadru, Državnim arhivom u Gospiću, Muzejom Like Gospić te Znanstvenim i kulturnim društvom Kosinj, koje je iniciralo organizaciju prvoga skupa o Kosinju i u Kosinju. Pokrovitelji skupa bili su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Županija ličko-senjska i Gospićko-senjska biskupija. Kako je uobičajeno, nakon skupa će se prirediti zbornik radova koji će, vjerujemo, predstavljati kvalitetan temelj za bolje poznavanje i razumijevanje Kosinja te nezaobilazno polazište za sva buduća istraživanja.
Skup je organiziran s ciljem izrade kritički provjerene javne slike o Kosinjskoj dolini s baštinskim uporištima i razvojnom perspektivom. Znanstveno provjerenim i utemeljenim činjenicama iznesenim u 36 izlaganja iz različitih područja (povijesti, glagoljaštva, jezikoslovlja, etnologije, sociologije, geologije, geodezije, hidrologije, agronomije, arheologije i drugih) danje značajan doprinos valoriziranju kosinjskih prirodnih, društvenih, gospodarskih i kulturnih značajki. Uz ostala važna pitanja, poput analiziranja kosinjskih narječja, običaja i pučkih kulturnih praksi te obrade pojedinih važnih geografskih i povijesnih tema, na skupu su podastrijeti novi dokazi u vezi važnoga pitanja hrvatske kulture — o Kosinju kao mjestu naše najstarije tiskare gdje su otisnuti hrvatski prvotisak, Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine i Brevijar po zakonu rimskoga dvora iz 1491. godine. Tematizirana je i planirana izgradnja Hidroenergetskog sustava Kosinj — Senj 2 i, s tim u vezi, planirano potapanje značajnog dijela Kosinjske doline te je zaključeno da ukoliko se projekt realizira ne ostaje puno vremena za brojna potrebna istraživanja, prije svega istraživanja važnih arheoloških lokaliteta, pri čemu je od posebne važnosti lokalitet Mlakvena greda / Banj Dvor, kao moguće sjedište najstarijih hrvatskih banova, a time na određeni način i hrvatske državnosti. Svakako treba dovršiti i započeta parcijalna istraživanja na području Gornjega Kosinja. A kad se govori o arheologiji, Kosinj je prava i skoro neistražena riznica naše povijesti: trebalo bi organizirati istraživanja svih 30 utvrđenih lokaliteta, od kojih su neki izuzetno važni, poput crkve sv. Petra i Pavla i prostora oko nje u Donjem Kosinju — za koji se pretpostavlja da je bio lokalitet srednjovjekovnog pavlinskog samostana i gdje su pronađeni tragovi života iz prapovijesti te lokaliteta grada Kosinja u Kosinjskom Bakovcu, srednjovjekovnog burga koji je mogući lokalitet naše Kosinjske tiskare. U sociološkim istraživanjima utvrđeno je kako je komunikacija javnih vlasti i HEP-a prema stanovništvu Kosinja bila loša i nedostatna, što je povećalo nepovjerenje lokalnoga stanovništva u njih i u sam projekt. Istaknuto je kako se nisu uvažavali argumenti pojedinih stručnjaka o neopravdanosti projekta, kao ni razumni zahtjevi i prijedlozi stanovnika Kosinja, kojima se mora osigurati „pravična naknada” za njihovu imovinu, ako treba doći do realizacije projekta. Na skupu je upozoreno kako smo svjedoci stalnog i neprikrivenog podcjenjivanja Kosinja i Kosinjana — od nepoštovanja kosinjskih narječja i običaja do izostavljanja iz svih razvojnih projekata, bez obzira na broj hrvatskih branitelja, na broj poginulih u 2. svjetskom ratu i strašnu stigmu nakon njega, bez obzira na kosinjske prirodne i kulturne osobitosti i znamenitosti, veliki poljoprivredni, šumarski i općenito gospodarski potencijal — od iznimne mogućnosti i ogromne potrebe. Drastičan primjer toga: ne ulazeći u opravdanost projekta Hidroenergetskoga sustava Kosinj — Senj 2, malo je reći da je tragično kad se govoreći o pozitivnim učincima izgradnje novoga akumulacijskoga jezera Kosinj često ističe kako više neće biti poplava — morbidno je govoriti kako poplava neće biti u dijelu Kosinjske doline koji će trajno biti potopljen, a preostali će dio morati služiti kao retencijsko jezero, jer druge mogućnosti nema, što znači da će se poplave teško moći izbjeći.
Veliki problem s kojim se suočava cijela naša domovina, Lika još više, a Kosinj na zbilja ekstreman način — pitanje je demografije, koje najsnažnije ocrtava činjenica da je u dvanaest desetljeća na području Kosinja broj stanovnika smanjen više od 13 puta — sa 7.977 na Popisu stanovništva 1910. na 603 na Popisu stanovništva 2021. godine, s udjelom starog stanovništva većim od 60 %. K tome, na skupu je istaknuto kako je Kosinjska mikroregija previše udaljena od drugih središta i prevelika da bi mogla funkcionirati bez svoga središta te stoga unutar nje mora postojati središte, a najveći problem Kosinja je zapravo i nastao zbog toga što se sustavno nije dopuštalo da se to središte razvija, nego su mu se kroz godine kontinuirano gasili ključni atributi i poništavali ključni sadržaji centra. Bez obzira ostane li Gornji Kosinj središte Kosinjske doline, što je bio stoljećima i što još uvijek jest — a što bi po mišljenju mnogih bilo najbolje da ostane i nadalje — ili se morao iseliti zbog realizacije projekta Kosinj — Senj 2, nužno ja da u Kosinju postoji funkcionalno središte s osnovnim potrebnim sadržajima: crkva, škola, ambulanta, pošta, mjesni ured, trgovine i sl. Teško je razumljivo da se o ovome ne razgovara u javnosti, a još je nevjerojatnije da se u javnosti ne tematizira činjenica da stanovnici Kosinja nemaju nikakvu zdravstvenu zaštitu — u Kosinju već više od 20 godina ne radi ambulanta, što je nažalost vjerojatno jedini primjer u Hrvatskoj, a možda i u cijeloj Europi da u prostoru veličine 230 km2 u kojemu stalno živi više od 500 stanovnika, a donedavno i više od tisuću, nije osigurana baš nikakva zdravstvena zaštita. Veliki problem su i loše i slabo održavane ceste te potpuno nefunkcionalan javni prijevoz. Iako se na području Kosinja nalazi HE Sklope, vrlo su česti prekidi u opskrbi električnom energijom, koja je slabe snage i kapaciteta, tako da se učestalo kvare električni uređaji i, naravno, kraće traju, dok se strojevi koji su veći potrošači električne energije u Kosinju uopće ne mogu koristiti. Nažalost, i sad neki Kosinjani imaju problema s televizijskim signalom, kao i s mobilnom telefonijom i Internetom. Vodovodni priključak omogućen samo dijelu naselja, dok plin i kanalizacija nisu ni u planovima. Nažalost, već nekoliko puta su s lokalne i područne razine prema Ministarstvu znanosti i obrazovanja stizali zahtjevi za zatvaranjem škole u Kosinju. Budući da do Perušića ima dvadesetak km apeliramo na sve koji su predlagali ili bi predlagali da se djecu svaki dan satima vozi po kosinjskoj magistrali još jednom razmisle bi li i svoju djecu upućivali na takvu vožnju — riječ je o kršenju ljudskih prava i prava djeteta te to pitanje treba postaviti pučkoj pravobraniteljici, posebice ako dođe do dodatnih negativnih pomaka. Na skupu je iznesen prijedlog da bi se sljedeći znanstveno-stručni skup trebao organizirati za četiri godine — 2026. godine, 0 200. obljetnici postojanja javnog školstva na području Kosinja.
Sudionici skupa apelirali su na sve nazočne i, i još više, na sve na skupu nenazočne osobe i institucije da svatko iz svoje pozicije i prema svojim mogućnostima učini ono što se može kako Kosinj ne bi postao činjenica iz prošlosti nego važno mjesto sadašnjosti i hit-destinacija budućnosti. A pri tome u vidu treba imati i iskoristiti potencijal brojnih pozitivnih odrednica na kojima se može i treba graditi razvojna vizija Kosinja: nezagađen, očuvan i zanimljiv okoliš; veliki broj životinjskih i biljnih vrsta, od kojih su neke i autohtone; plodno i u ličkim okvirima veliko polje; guste šume bogate prirodnim fenomenima poput Jele Cara i europske prašume s jedne i kvalitetnom drvnom gradom s druge strane; meandar rijeke Like, Markov ponor ili Begovac; brojna vrela i izvori; čudesne špilje i duboke jame; Kalić, Kosinjski vrh; lokacije pogodne za vožnju bicikla, aktivnu šetnju i planinarenje, slobodno penjanje, lov i ribolov; Pisani kamen, Kosinjski most, deset crkava, desetci arheoloških lokaliteta; blizina PP Velebit i NP Sjeverni Velebit, svetišta Majke Božje od Krasna, Utočišta za mlade medvjede u Kuterevu, Špiljskog parka Grabovača; udaljenost do mora 25-30 km zračne linije, a do njega se može doći za manje od sat vremena… No, na odluku o mjestu življenja utječu mnogi čimbenici, a medu najvažnijima su životni uvjeti — ne može se živjeti bez zaposlenja, bez infrastrukture i bez dostignuća našega vremena. Stoga još jednom valja istaknuti kako je osiguravanje osnovne komunalne infrastrukture (solidna cesta, kakav-takav javni prijevoz, dostupna električna energija, telefonska i internetska veza, vodovod. . .) bitan i neizostavan preduvjet želi li se uopće promišljati o perspektivi i mogućem razvoju, ali i ostanku stanovnika u Kosinju. Uz ove elementarne komunalne uvjete te svoju jedinstvenu ljepotu i nezagađenost, Kosinjska dolina mogla bi postati savršeni prostor za razvoj ekološke poljoprivrede i zelenu transformaciju te raj za digitalne nomade.
Na koncu, uz iskrenu zahvalu sudionicima skupa, kolegicama i kolegama znanstvenicima koji su pokazali djelatan interes za kosinjske teme i pitanja te gospićko-senjskom biskupu mons. mr. sc. Zdenku Križiću koji je svojom nazočnošću uveličao skup, koristimo ovu prigodu te zahvaljujemo ravnateljici i djelatnicima OŠ Anža Frankopana, župniku župa Gornji Kosinj i Donji Kosinj, kao i brojnim mještanima Kosinja koji su svojim srdačnim domaćinstvom i otvorenošću boravak znanstvenika u Kosinju učinili vrlo ugodnim te su dodali još jednu posebnu boju i toplinu u sliku koju je svatko od sudionika skupa za sebe stvorio i još stvara o Kosinju, ali su i sve nas istovremeno potaknuli da ubuduće dajemo još snažniji doprinos kako bi ključna pitanja, teme i sadržaji istaknuti na skupu Kosinjska dolina —jučer, danas i sutra bili što bolje istraženi i što poznatiji te važni našem i brojnim budućim naraštajima.
U Zagrebu, 10. listopada 2022.
Predsjednik ZKD Kosinj,
dr.sc. Milan Bošnjak
Fotografije sa skupa
