Uvod

Novakov misal (Misal kneza Novaka) ¹ iz 1368.god. (dalje: Nov) jedna je od naših najljepših rukopisnih knjiga koju je pisao i stvarao knez Novak Disislavić ² od plemena Mogorović iz Ličke Ostrovice. Čuva se u Austrijskoj nacionalnoj biblioteci pod signaturom cod. slav. 8, a gdje postoji i njegova digitalizirana verzija.³U Hrvatskoj se digitalna verzija može pronaći na portalu Glagoljica.hr⁴ koji je portal kao novija ideja hvale vrijedan projekt NSK. Na žalost već neko vrijeme funkcionalnost poratala je izuzetno loša, digitalizirana građa se sporo ili nikako otvara, a što sprječava normalno istraživanje digitaliziranog materijala. Nedavno je objavljen i luksuzni pretisak ⁵ Nov u nakladi od 200 primjeraka, a svaki je numerirani unikat.

Nov je izuzetno značajan i iz razloga što je poslužio kao glavni predložak za tiskanje našeg Prvotiska, Misala po zakonu rimskoga dvora ⁶ (dalje: Pt), otisnutog 22.02.1483.god. Znanstvenim radom ⁷ dr. Marije s. Agnezije Pantelić u smislu jezične analize, ali i istraživanjima drugih znanstvenika, utvrđeno je izvan svake sumnje da je Nov poslužio u redakturi i pripremi tiskanja našeg Pt. Ne kao jedina, ali kao jedna od glavnih knjiga koje su korištene u pripremi Pt. Tome u prilog ide i činjenica poznatog zapisa žakna Jurija ⁸ u Nov, a u kojem on nagoviješta „našu štampu“. U cijelom Nov protežu se razne kasnije dodane bilješke, no na zadnjoj stranici Nov uz zapis žakna Jurija nalazi se još pet zapisa, kojima se znanost do sada nije detaljnije bavila. Može li jedan od njih baciti novo svjetlo na međuodnos Nov i Pt, kao i na problematiku oko lokaliteta ⁹ naše prve tiskare, prikazat će se u ovom radu.

Kada je kalendarski pao Uskrs 1483.god.?

Za nastavak ovog istraživanja izuzetno je značajno odrediti datum Uskrsa 1483.god. U ovom poglavlju će se elaborirati način izračuna uskrsnog datuma.

Uskrs¹⁰ je najveći kršćanski blagdan koji simbolizira uskrsnuće Isusa Krisa treći dan od smrti, svetkuje se od samih početaka Kršćanstva i u sebi sadrži sukus kršćanske vjere. Za nas Kršćane (katolike i pravoslavce) Uskrs predstavlja ispunjenje naše vjere i pobjedu Sina Božjeg nad ovozemaljskom smrću. Uskrs je (za razliku od Božića koji je uvijek 25.12.) pomični blagdan i njegovo definiranje i kalendarski izračun u srednjem vijeku bio je izuzetno složen. Za izračun datuma Uskrsa korišteni su zlatni broj, epakte i nedjeljno slovo, a postupak njegova izračuna nazivao se komputski izračun (od latinskog computus¹¹), što je postao korijen današnje engleske riječi za računalo – computer, pa izvedeno na hrvatski – kompjutor. U sukus komputskog izračuna Uskrsa ovdje nećemo ulaziti. Izračun Uskrsa za godine prije 1582. danas dodatno komplicira činjenica da se te godine prešlo sa Julijanskog na Gregorijanski kalendar.¹² Dakle Uskrs 1483. definiran je i starim komputskim izračunom i starim Julijanskim kalendarom.

Suočeni s ovim problemom za pomoć smo pitali našu poznatu astronomkinju Tatjanu Kren¹³, a kojoj je uža specijalnost upravo problematika izračuna Uskrsa nekad i danas¹⁴, kao i povijest hrvatske astronomije. U e-mail prepisci krajem listopada 2021.god. prof. Kren između ostalog navodi: „U prilogu Vam šaljem materijal koji sam našla što se tiče komputskog računa. Pokušala sam izračunati prema navodima u tekstovima, ali nisam zadovoljna s postignutim rezultatima. Očito ima još puno finesa koje treba svladati da bi se dobio točni račun.“

Dakle niti prof. Kren nije sigurna u svoj rezultat, a što samo za sebe govori o razini finesa koje je u komputski izračun potrebno uključiti. Jedini mogući smjer bio je pronaći istraživanje koje se kod nas bavilo komputskim izračunom u vrijeme glagoljaštva. Na sreću takvo istraživanje pronašli smo u radu¹⁵ naše vrhunske znanstvenice dr. Marije s. Agnezije Pantelić. Dr. Pantelić u svom istraživanju uz pomoć kronoloških tablica u Ročkom misalu¹⁶ iz 1421.god. ulazi u srž komputskog načina izračuna Uskrsa po tada važećem Julijanskom kalendaru. U vrlo složenoj komputskoj analizi dr. Pantelić izračunava Uskrs za godine 1485. i 1486. Nemamo nikakvog razloga dvojiti u ispravnost izračuna dr. Pantelić, a što nam potvrđuje i prof. Kren: „Dakle, zbilja se može vjerovati jedino osobi koja je doista “ušla” u komputski račun, a to je dr. Marija Pantelić. Kao što sam rekla, ne znam gdje biste uopće našli katoličkog svećenika koji danas znade izvesti komputski račun. Jasno je da to u današnje doba više zanima znanstvenike izvan crkvenog kruga. Stoga sam doista uvjerena da je izračun dr. Marije Pantelić vjerodostojan.“ Dr. Pantelić dobila je u svom komputskom izračunu sljedeće datume:

• Uskrs je 1485.god. pao na 03. travnja¹⁷
• Uskrs je 1486.god. pao na 26. ožujka¹⁸

Zahvaljujući napretku informacijskih tehnologija komputski izračun za srednji vijek i Julijanski kalendar moguće je ugraditi (kodirati) u sadržaj internetskih stranica koje se bave tom problematikom. Pronašli smo četiri internetska izvora¹⁹ koji unosom određene godine koriste komputski izračun te daju datume Uskrsa po Julijanskom kalendaru. Usporedili smo sva četiri internetska izvora sa izračunima dr. Pantelić za godine 1485. i 1486. Jasno, dobili smo identične i potvrdne rezultate u sva četiri internetska kalkulatora. Time možemo bez većih ograda prihvatiti kako su i predloženi internetski kalkulatori za komputski izračun Uskrsa u srednjem vijeku po Julijanskom kalendaru – točni i ispravni.

To nam opet je dalo mogućnost na jednostavan način, sa velikom vjerojatnošću dobiti ispravan datum Uskrsa za 1483.god. Tako za 1483.god. u sva četiri internetska kalkulatora dobivamo identičan rezultat. Uskrs je dakle 1483.god. pao na 30. ožujka.

U nastavku ovog istraživanja pokazat ćemo zašto je bilo značajno precizno definirati datum Uskrsa 1483.god.

Uskrsna simbolika cvijeća u srednjem vijeku

Prema hrvatskim običajima znamo da je tradicionalni naglasak na cvijeću u vrijeme Cvjetnice (nedjelja prije Uskrsa). Na misu Cvjetnice nose se maslinove grančice na blagoslov, u nekim krajevima Hrvatske u jutro na Cvjetnicu vjernici se umivaju u laticama i/ili pupoljcima proljetnog cvijeća, negdje se nose grančice propupalog cvijeta voćaka na blagoslov itd. Tradicionalno nas Cvjetnica podsjeća na Isusov ulazak u Jeruzalem, a službeni joj je naziv: Nedjelja muke Gospodnje.²⁰

Međutim i Uskrs te još više Kristovo uskrsnuće kao simbol Uskrsa, prikazuju se i simboliziraju cvijećem od srednjega vijeka na ovamo. Od početka 20.st. ljiljan postaje (u umjetnosti i u svakodnevnom životu) simbol Uskrsa. No u srednjem vijeku umjetnici su vrlo često prikazivali ljiljane²¹ uz Djevicu Mariju i arkanđela Gabrijela u Navještenju (Blagovijesti). Isto tako neke studije²² analiziraju slikare srednjeg vijeka koji su prikazivali narcis²³ u simbolici Kristovog uskrsnuća.

U ovom kraćem poglavlju bilo je važno prikazati da se Uskrs te još više sam trenutak Kristovog uskrsnuća obilježavao i simbolizirao i cvijećem, i to od srednjeg vijeka na ovamo. Manje je važna vrsta cvijeća u toj simbolici, jer bi se zasigurno daljnjom analizom izvora pronašao još poneki cvijet koji je simbolizirao Uskrs u srednjem vijeku.

Zapis žakna Jurija u Novakovom misalu

Žakan (đakon) Juri zapisao je 26.06.1482.god. u Nov sljedeći tekst: „Vita, Vita, štampa naša gori gre. / Tako ja oću da naša gori gre. / 1482. meseca ijuna 26. dni / to bě pisano v grade Izule. /To pisa Juri Žakan iz Roča. / Bog mu pomagai i vsem ki mu dobro otě.“²⁴

Zapis žakna Jurija otvorio je mnoge rasprave i promišljanja oko smisla i poruke koju je Juri htio prenjeti, oko činjenice da je znao za skoru organizaciju naše „prve štamparije“ itd. Većina tih promišljanja sažeta je u istraživanju²⁵ dr. Ane Kovačević i nema potrebe ovdje ih detaljno elaborirati. Međutim istraživači se danas uglavnom slažu oko stava da „Vita Vita“ predstavlja ushit²⁶ (život ili živjeli), a ne osobno ime ili neku osobu kojoj se žakan Juri obraća. Vito je muško ime, Vita je žensko ime, dok vita u latinskom jeziku znači život. Teško je za povjerovati da bi đakon, koji se kroz neko vrijeme redi za svećenika, pisao nekoj ženi Viti (Vita) i to u crkvenoj (misnoj) knjizi. Da je s druge strane pisao kolegi, prijatelju Viti, zapis bi vjerojatno započeo sa Vito, Vito.²⁷ Juri je svoj ushit napisao vrlo čitljivom i preciznom rukopisnom glagoljicom, što znači da je bio više nego dovoljno pismen razlikovati muška i ženska imena. Njegov ushit skorom štampom očituje se i u nastavku zapisa: „štampa naša gori gre“. Neki su istraživači promišljali da ovo gori treba čitati u geografskom smislu. Tako Kulundžić pretendira na Kosinj (gori od Izole prema Lici i Kosinju), Putanec sličnom logikom pretendira na Modruš. Svakako je logičnije cijeli zapis analizirati kao čin ushita skorim početkom naše štamparije, a najbolje to ocrtava Julije Derossi u svom radu.²⁸ Ako bismo tako postavili stvari, zapis bismo mogli u slobodnoj formi prevesti kao:

Živjeli. Živjeli. Štampa se naša rađa (stiže, nadolazi), to ja volim (to ja želim) da se štampa naša rađa. – ovakvo tumačenje daje ushit u kompletnom zapisu. Kako god bilo, važno je u ovom dijelu analizirati zapis i sa povijesnog stanovišta. Činjenice su, jer nemamo razloga ne vjerovati Jurijevom zapisu, sljedeće:

• o žaknu Juriju do danas ne znamo ništa izvan ovog zapisa
• izvan svake sumnje znamo da je Juri 26.06.1482.god. bio u Izoli i da je uz njega bio Nov u kojem je i napisao svoj ushit
• izvan svake sumnje znamo da je Juri iz Roča, kao što znamo i da je Nov prodan iz Like (ne Krbave) u Roč 77 godina ranije, točnije 1405.god.
• izvan svake sumnje znamo da je Juri znao za organizaciju posla oko tiskanja naše prve knjige, kao što znamo i da je Nov poslužio za redakturu/pripremu Pt

Što je Juri sa Nov radio u Izoli 26.06.1482. ne znamo i sve što se o tome govori (do nekih povijesnih izvora koji bi dali novo svjetlo ovom pitanju) mogu biti samo indicije i nagađanja. Koliko je jaka teza da je Pt tiskan u Izoli jer je Juri bio sa Nov u Izoli i pisao o svom ushitu štampom 8 mjeseci prije samog dovršetka tiskanja Pt, točno toliko je jaka i teza da je Juri bio sa Nov u Izoli jer je dovozio brodom slova za Pt iz mletačkih radionica. Nikakvog dokaza niti za jedno, niti za drugo nema. Da li je prva tvrdnja dovoljna za pozicioniranje naše prve tiskare u Izolu? Zasigurno nije, kao što nije dovoljno iz činjenice da je Juri iz Roča, a i Nov je godinama u Roču – pozicionirati našu prvu tiskaru u Roč ili negdje drugdje na nepoznatom mjestu u Istru. A oboje temeljeno na gornjim povijesnim činjenicama koje su nam izvan svake sumnje poznate. Svakako je puno izglednije, a što je dr. Pantelić i pokazala u svom opsežnom istraživanju,²⁹ pozicionirati redakturu i pripremu našeg Pt u Istru, mada neki istraživači i o tome dvoje.³⁰ Istarski su glagoljaši imali u svom vlasništvu Nov, a i znali su za pripremu štampe – stoga je sasvim logično pretpostaviti da su na neki način u pripremama prve štampe i sudjelovali.

Što se odvijalo neposredno nakon zapisa žakna Jurija i koje nam moguće odgovore ta zbivanja mogu ponuditi, prikazat će se u nastavku ovog rada.

Analiza zadnje stranice Novakovog misala

Kao što je već rečeno, na zadnjoj stranici Nov nalazi se uz zapis žakna Jurija još pet zapisa, sa Jurijem ukupno šest. Gotovo nigdje u literaturi se ne spominju ti zapisi osim analize dr. Putaneca³¹ o kojoj smo gore pisali. Uglavnom ti zapisi, sa dinamikom njihova nastajanja, prikazani su na sljedećoj slici.

Svih šest zapisa nalazi se u desnom stupcu lista. Prije 26.06.1482. taj stupac bio je u potpunosti prazan. Tako se prvi upisuje žakan Juri (numerirano brojem 1. na slici), potom imamo zapis od 15.11.1482. postavljen odmah iznad njega (redni br. 2.) i tako kronološkim redom do br. 5. Peto mjesto dijele dva zapisa koja po istraživanju dr. Putaneca³² kriju potpis nekog žakna Vidca iz 1497.god. Iako su gotovo nečitljivi, stil pisanja, oblik slova itd. daje nam za pravo potvrditi kako je zadnja dva zapisa zaista pisala ista ruka u isto (ili slično) vrijeme. Godina je razvidna, žakan Vidac isto tako – pa se takvo čitanje dr. Putaneca može prihvatiti i zadnja dva zapisa mogu se svrstati u jedan zapis, jedne te iste osobe.

Ovu analizu donosimo iz dva razloga. Prvo – dosta internetskih izvora³³ prikazuje 1. i 2. zapis kao jedinstveni zapis žakna Jurija, što nikako nije točno. Drugi zapis, od 15.11.1482. sa zapisom žakna Jurija nema apsolutno nikakve veze, a što ćemo u nastavku ovog rada vrlo zorno prikazati. Drugo – zapis nakon Jurijevog nepoznati autor postavio je odmah iznad. U trenutku pisanja Jurijevog zapisa taj stupac i polovica lijevog bili su prazni. Da li je autor drugog zapisa slučajno ili namjerno postavio svoj tekst odmah iznad zapisa žakna Jurija? Može li to imati simboličke veze sa „štampa naša gori gre“ ili se ipak radi o slučajnosti? Ne možemo znati, no kronološke su činjenice takve da zapisa 3., 4. i 5. 1482.god. (kad su upisana prva dva) nije bilo.

Prikaz i analiza zapisa od 15.11.1482. u Novakovom misalu

Drugi zapis u Nov dolazi odmah iznad Jurijevog zapisa, a upisan je 15.11.1482., dakle nešto manje od pet mjeseci nakon Jurija i nešto više od tri mjeseca do svršetka tiskanja Pt. U literaturi nismo naišli na transliteraciju ovog zapisa pa ga ovdje u cjelosti donosimo.

Nema nikakve dvojbe da se radi o zapisu koji je pisan istom rukom, istom bojom tinte, te da osim teksta sadrži i veliko ilustrirano glagoljičko slovo V, te ruku presvetog trojstva koja pokazuje na zapis. Zapis nam govori sljedeće, doneseno i vizualno prema izvorniku:

Dakle u slobodnijem prijevodu: „To je pisao onaj neko. 15.11.1482.“³⁴ Ovo „ja ja ja ja ja“ predstavlja pet glagoljskih slova jat³⁵, koja ovako poredana po tumačenju stručnjaka³⁶ predstavljaju ukras i u pravilu se ne čitaju. Međutim i ako se čitaju, tada za jat u hrvatskocrkvenoslavenskom vrijedi sljedeće pravilo: na početku riječi čita se „ja“, a na ostalim pozicijama u riječi kao „je“ (mjeseca novembra) – osim ako u riječi dolazi iza vokala, kada se opet čita „ja“. Obzirom je jat vokal, u ovom poretku pet slova jat zaista bismo čitali kao: ja ja ja ja ja. Da li su slova jat u ovom zapisu ukras, ili moguće predstavljaju nešto drugo, donosimo u nastavku ove analize.

Simbolika broja 3 u zapisu „onog nekog“

Zašto je za ovu analizu značajan broj 3? Broj tri (trijada) se u kršćanstvu veže uz motiv Kristova uskrsnuća trećega dana³⁷ te uz sveto trojstvo. Dakle Isus je treći dan uskrsnuo po Svetom pismu.

Radi lakše vizualizacije zapis smo u alatu za obradu fotografija GIMP®³⁸ sveli na crno-bijelu fotografiju, ne dirajući ništa unutar samog zapisa, te smo potom dijelove takve fotografije odvajali u zasebne cjeline. U odvajanju i čišćenju dijelova zapisa, ni na koji način nismo ulazili u bilo kakve izmjene napisanog. Dakle isključivo smo izrezivali i „čistili“ dijelove fotografije.

Ovaj izuzetno kratak zapis „onog nekog“ u četiri pozicije simbolizira broj 3.

O jat-u kao simbolu presvetog trojstva pisao je akademik Damjanović³⁹, a slovo Š (Ša) jedino se u glagoljici na ovakav jasan način sastoji od upravo tri kraka. Simbolika broja 3 u ovom vrlo kratkom zapisu „onog nekog“ prenaglašena je da bi bila slučajna. Referira li nas autor ovog zapisa brojem 3 na Kristovo uskrsnuće, odnosno Uskrs kao dan kad ga obilježavamo, ili je sve puka slučajnost donosimo u nastavku ovog istraživanja.

Skrivene smjernice u zapisu „onog nekog“

Broj 3 simbolizira Kristovo uskrsnuće treći dan, odnosno Uskrs kao dan kada ga obilježavamo. Isto tako u prethodnim smo poglavljima pokazali kako se cvijeće koristilo i u srednjem vijeku kao simbol Kristova uskrsnuća. Pokazali smo da je zapis „onog nekog“ pun simbolike broja tri, ali i cvijeća kao mogućeg simbola Uskrsa. Ako na taj način postavimo stvari, skrivene smjernice unutar zapisa (ukoliko nisu proizvod puke slučajnosti) možda se mogu tumačiti na sljedeći način:

Ruka ne samo da pokazuje na riječ “mjeseca”, već upravo na slovo M⁴⁰ u mjeseca. I u tome može ležati prikrivena simbolika.

Tragom smjernica prema Prvotisku

Tiskanje vjerojatno 200 primjeraka⁴¹ našeg Pt neizbježno je trajalo neko vrijeme, a završilo je kako znamo, 22.02.1483.god. Istraživači se ne slažu koliko je taj posao zaista mogao trajati. U svojoj opsežnoj tipografskoj analizi našeg Pt, Frane Paro predlaže izračun trajanja cijelog posla sa jednim tiskarom i dva pomoćnika (slagara). Po njemu u idealnim uvjetima taj posao mogao je trajati 12 dana za 3600 otisaka listova (recto i verso), odnosno ukupno oko 74 radna dana za cijelu nakladu.⁴² To bi bili idealni uvjeti sa tri radnika za koje Paro tvrdi da ih nije bilo moguće postići u praksi. Njima bi trebalo dodati i desetak nedjelja, jer je teško vjerovati da bi svećenici ili đakoni radili nedjeljom na kršćanski propisani dan odmora, umjesto služili sv. misu ili sudjelovali na njoj. Naš Pt sadrži 220 listova, odnosno u ukupnoj nakladi to iznosi 22.000 otisnutih listova⁴³, a na čemu se i temelji gornji izračun. Međutim, ako je rad uključivao jedan stroj, jednog tiskara i jednog pomoćnika, po Pari taj je rad mogao zbog velikog praznog hoda trajati i preko godinu dana.⁴⁴

Dr. Pantelić promišlja kako je rad na dotiskivanju Pt morao zasigurno trajati duže od 6 mjeseci.⁴⁵

Nasuprot tome Kulundžić tvrdi kako je glagoljaška tiskara osnovana u Kosinju negdje u drugoj polovici 1482.⁴⁶ Ako osnivanje tiskare postavimo kao početak tiskanja Pt, u Kulundžićevom promišljanju ono je moglo trajati maksimalno do 6 mjeseci.

Činjenica jest kako mi danas ne znamo kolika je točno bila naklada Pt (pretpostavka je prema drugim nakladama tog vremena da se radilo o 200 primjeraka), ne znamo koliko je osoba bilo uključeno u taj posao (koliko tiskara, slagara, drugih pomoćnika), kao niti druge podatke kojima bismo mogli preciznije definirati koliko je posao tiskanja našeg Pt zaista mogao trajati. Paro i Pantelić predlažu rok duži od 6 mjeseci iz razloga što time obzirom na datum zapisa žakna Jurija našu prvu tiskaru ubiciraju u Istru, dok Kulundžić predlaže okvirno rok kraći od 6 mjeseci, jer toliko je vremena proteklo od zapisa žakna Jurija i mogućeg dolaska Nov u Kosinj.⁴⁷ No zasigurno bi se većina istraživača složila da je tiskanje Pt trajalo više od 3 mjeseca. Zašto je ovo važno definirati?

Ukoliko je Nov poslužio za redakturu i pripremu Pt, ukoliko se pretpostavlja da su po njemu čak i rađena slova za Pt – a jest oboje – složit ćemo se kako je Nov bio u tiskari za vrijeme dotiskivanja Pt (gdje god ta tiskara bila). Upravo zato je Juri u Nov zapisao svoj ushit (a ne u nekom drugom kodeksu) i upravo zato istraživači lome koplja oko vremena tiskanja cijele naklade. Ukoliko se dakle možemo složiti da je Nov bio u tiskari za vrijeme tiskanja Pt,⁴⁸ a to tiskanje je svakako trajalo duže od tri mjeseca, onda moramo prihvatiti sljedeće:

Zapis „onog nekog“ od 15.11.1482. je „on“ sastavio točno 99 dana⁴⁹ prije završetka tiskanja Pt (govorimo o 3 mjeseca i 9 dana). Dakle „on netko“ upisao se u Nov na geografskoj lokaciji naše prve tiskare (gdje god ona bila), u mikroprostoru naše prve tiskare i to u vrijeme samog tiskanja Pt. Obzirom je sakrio svoj identitet, obzirom se upisao točno iznad zapisa žakna Jurija, a ne negdje drugo na toj stranici koja je bila potpuno prazna (kako je u gornjem poglavlju prikazano), a činio je to u vrijeme i na mjestu tiskanja našeg Pt, moramo postaviti nekoliko logičkih pitanja (i ponuditi odgovore):

• da li je „njegov“ zapis grafički doslovno iznad i u ravnini s Jurijevim⁵⁰ (vidi sliku 5.) tako postavljen slučajno ili namjerno? Neki laici i danas ta dva zapisa promatraju kao jedan⁵¹, što samo za sebe govori da je „on“ to ciljano napravio i napisao tako da ih vizualno prikaže kao povezane. Možda je u tome simbolika onog „gori gre“ – gdje „on“ vizualno prikazuje eto gori jest – odnosno štampa(rija) je krenula s radom.
• da li je „on“ bio uključen u tiskanje, slaganje, ili neki drugi posao oko Pt? Ako se potpisao na knjizi koju su koristili kao predložak u vrijeme samog tiskanja – logika nalaže da je na neki način bio uključen u taj posao.
• i najvažnije – zašto skriva svoje ime? Zašto „on neko“, a ne imenom svojim? Svi ostali zapisi na toj stranici (od prvog Jurijevog, do posljednjeg žakna Vidca) imaju ime autora. Masa drugih zapisa tog vremena⁵² počinje sa „to pisa“ ili „se pisa“ – što znači “ovo pisa”, pa nastavlja sa imenom autora. Nismo ovdje analizirali svih 1064 Fučićeva glagoljska spomenika,⁵³ no rijetkost je da se autor nekog zapisa ne potpiše, tj. ne ostavi svoje ime, pleme, neki trag o sebi. Jedini logički zaključak jest: „on“ se morao skrivati, a imao je želju ili potrebu ostaviti trag. Zar nije i mjesto tiskanja našeg Pt sakriveno ili nepoznato? Pa jest jer u kolofonu⁵⁴ Pt stoji kad je završen, ali ne i gdje. I tu je sasvim nevažno da li je to praksa u ono vrijeme ili ne – mada imamo dobar dio naših inkunabula za koje znamo gdje i kada su tiskane⁵⁵ – činjenica jest da u kolofonu Pt ne stoji mjesto tiskanja. Ako se „on“ morao skrivati, možda se i lokacija (kao i finacijeri, suradnici itd.) isto tako morala skrivati – ili obrnuto, sasvim svejedno. Ukoliko prihvaćamo da je Nov bio u tiskari u vrijeme pisanja zapisa „onog nekog“, a sakriveni su i on i lokacija tiskare – onda je logično zaključiti da je to tako iz nekog razloga moralo biti.

U svakom slučaju „on“ se upisao u Nov, na datum koji sa velikom sigurnošću možemo postaviti upravo u vrijeme dotiskivanja našeg Pt, u kodeksu za koji se znanost slaže da je bio ključan u cijelom poslu oko tiskanja Pt, vrlo moguće na lokaciji same tiskare. Ostavio je smjernice kako i gdje ga pronaći, i nije prvi u povijesti koji je na takav ili sličan način „ostavio tragove“, ako ih znamo čitati. Da li „ga“ možemo pronaći u našem Pt, pokušat ćemo odgovoriti u nastavku ovog istraživanja.

Slijepi otisci u Prvotisku

Naš Pt sadrži, koliko je do sada poznato, slijepe otiske⁵⁶ na sljedećim stranicama:

1. kalendar ožujak, slijepi tisak koji je pronašao Zvonimir Kulundžić⁵⁷ i u kojem je detektirao siglu: GBDKG BROZ Ž, odnosno trag i potpis žakna Broza (Ambroza) Kacitića od plemena Kolunića.⁵⁸ Ovdje nećemo ulaziti u polemike oko čitanja ove sigle.⁵⁹
2. Kalendar prosinac, na dnu lista nalazi se slijepi otisak u dva reda.
3. Na originalnom listu i-IIIv (u Pretisku Pt iz 1971. to je stranica 166.) – slijepi tisak dolazi na vrhu i na dnu predmetnog lista.
4. Te prema akademkinji Anici Nazor na originalnom listu b-IIII.⁶⁰

Ovdje je važno napomenuti kako se ovi slijepi otisci nalaze u svim sačuvanim primjercima Pt koji imaju te stranice. Time možemo zaključiti kako su se predmetni slijepi otisci nalazili u cijeloj nakladi Pt, odnosno da su tiskani ciljano, smisleno i planski. Ovdje opet nećemo ulaziti u rasprave kako i zašto su tehnološki otisnuti jer i tu istraživači imaju različite stavove. Za ovo istraživanje je dovoljno da su slijepi otisci na istim pozicijama, u istoj formi i na identičan način utisnuti u kompletnu nakladu Pt.

Da bismo dobili što bolji uvid u slijepe otiske Pt analizirali smo većinu dostupnih izvora u Republici Hrvatskoj, a koji je posao trajao nekoliko mjeseci:

1. U neobjavljenim i do nedavno javnosti nepoznatim materijalima⁶¹ Zvonimira Kulundžića detektiranim u župi sv. Antuna Padovanskog u Gornjem Kosinju pronađena je originalna fotografija njegovog slijepog tiska,⁶² a koju je u slabijoj rezoluciji objavljivao u svojim knjigama. Radi se dakle o slijepom tisku na stranici kalendara za mjesec ožujak.

• U nesređenoj i neobjavljenoj rukopisnoj ostavštini Zvonimira Kulundžića, koja se čuva u Državnom arhivu u Osijeku, pronađene su fotografije vatikanskog i lenjingradskog (Sankt Peterburg u Rusiji) primjerka Pt koje je Kulundžić zatražio i dobio u visokoj rezoluciji. Radi se o stranicama kalendara za mjesec ožujak (Kulundžićeva sigla), prosinac te stranice i-IIIv. U materijalima nema slijepog otiska sa stranice b-IIII.
• Pregledom i snimanjem kamerom visoke rezlucije primjerka Pt u NSK signatura: RI-4°-62b pronađena je Kulundžićeva sigla, slijepi otisak prilično slabo vidljiv na kalendaru za mjesec prosinac, te slijepi otisci na stranici i-IIIv. Detaljnim pregledom cijelog kvadriona b-IIII ne pronalaze se nikakvi tragovi slijepog otiska.
• Pregledom i snimanjem kamerom visoke rezolucije dva nepotpuna primjerka Pt koji se čuvaju u knjižnici HAZU pod signaturama: Ink II 14a   – 129 listova te Ink II 14b –  62 lista. Oba primjerka nemaju kalendar, restaurirani su 1975.god., a što je na primjerku Ink II 14b uništilo sve tragove slijepih otisaka. Primjerak Ink II 14a ima jako lijepo sačuvan gornji slijepi tisak na listu i-IIIv. Detaljnim pregledom cijelog kvadriona b-IIII ne pronalaze se tragovi nikakvog slijepog otiska.
• Pregledom i snimanjem kamerom visoke rezolucije primjerka Pt koji čuvaju Franjevci trećoredci u svom samostanu na Ksaveru u Zagrebu ⁶³ utvrđeno je sljedeće: Franjevački primjerak Pt ima sačuvan kalendar samo za posljednja četiri mjeseca, tako da ožujak nedostaje. Kako je ovaj primjerak restauriran 1950tih godina ⁶⁴, tehnološki ta restauracija nije na današnjoj razini, a što je u ovoj analizi pozitivno. Oštećene stranice nisu impregnirane (što bi uništilo slijepe otiske) nego su lijepljene prozirnom zaštitnom folijom. Na žalost, upravo je stranica kalendara za prosinac oštećena i polijepljena u donjem dijelu gdje se nalaze dva reda slova jat, tako da predmetni slijepi tisak nije vidljiv. Detaljnim pregledom cijelog kvadriona b IIII ne pronalaze se tragovi nikakvog slijepog otiska. Franjevački primjerak Pt ima jako lijepo očuvan gornji slijepi otisak na listu i IIIv. Donji slijepi otisak na istom listu je vidljiv, no ne može se razaznati o kojim se slovima radi.

Uglavnom kroz kompletnu analizu svih materijala slijepi otisak se ne pronalazi na stranici b-IIII. Akademkinja Nazor, iako je spomenula tu stranicu u svom radu, ne analizira ništa sa nje (dok s ostalih analizira) – pa je moguće da se radi o nekoj omašci. Kako god, na toj stranici nema slijepog otiska u dostupnim primjercima Pt, pa ju isključujemo iz daljnje analize.

Međutim, generalni stav akademkinje Nazor⁶⁵ oko analize slijepih otisaka u Pt je ispravan. Ako su slijepi otisci izrađeni u cijeloj nakladi Pt i to u vrijeme tiskanja samog Pt – a jesu – onda ih moramo i zajednički promatrati te analizirati. Dakle u Pt imamo vidljivi slijepi otisak na tri stranice. Prvi, na kalendaru za mjesec ožujak, već smo gore prikazali. U njemu moguće stoji potpis Broza Kacitića od plemena Kolunića. Drugi se nalazi na kalendaru za mjesec prosinac, ispod teksta, gdje se jasno vide u dva reda glagoljska slova jat. Nemoguće je pobrojati o koliko se točno slova radi, no to su izvan svake sumnje slova jat, što se jasno vidi na slici iz Kulundžićeve rukopisne ostavštine. Treći se nalazi na listu i-IIIv (Pretisak prvotiska iz 1971., str. 166.) i to u dvije pozicije. Donji slijepi tisak, dakle koji se nalazi na dnu lista sadrži pet ili šest znakova – ne tri⁶⁶ kako tvrdi akademkinja Nazor – međutim oni su nečitljivi u svim prikupljenim materijalima i dostupnim primjercima Pt. Njihove konture možda se najbolje vide na slici iz Kulundžićevih materijala. Uglavnom zbog njihove nečitljivosti bezvrijedni su za bilo kakvu diskusiju, pa ih ovdje iz daljnje analize isključujemo.

I konačno na istom listu i-IIIv, ali na vrhu lista imamo opet iznad oba stupca teksta, izvan svake sumnje znakove jat. Ovdje opet valja ispraviti akademkinju Nazor jer se na slici jasno vidi (iz Kulundžićevih materijala) da se radi o 30, a ne 28 znakova jat.

Da li nam je „onaj netko“ u Novakovom misalu ostavio trag kojim ćemo ga pronaći u Prvotisku?

Sumirajmo u najkraćim crticama sve što smo do sada analizirali, istražili i prikazali u ovom radu:

• Misal kneza Novaka poslužio je kao jedan od glavnih predložaka za izradu slova i tiskanje Pt.
• Zbog te činjenice Nov se vrlo vjerojatno radi same usporedbe u fazi tiskanja i nalazio u našoj prvoj tiskari prilikom dotiskivanja Pt. Upravo na ovome istraživači ubiciraju prvu tiskaru u Istru ili u Kosinj.
• 26.06.1482., dakle oko 8 mjeseci prije dovršetka tiskanja Pt, žakan Juri (koji je iz Roča – gdje se Nov i nalazi od 1405.god.) u Izoli u Nov upisuje svoj ushit štampom koja gori gre, koja se rađa. Što taj dan Juri sa Nov radi u Izoli, ne znamo.
• 15.11.1482., dakle 99 dana prije dovršetka tiskanja Pt, „on neko“ upisuje svoj zapis u Nov točno u ravnini i iznad Jurijevog. Iako je cijela stranica gotovo prazna, „on neko“ koristi upravo prostor iznad zapisa žakna Jurija. To je toliko očito da ih laici i danas gledaju kao jedan zapis. Da li se tu krije simbolika „gori gre“ – je „nadošlo“, odnosno štampa(rija) je krenula s radom, ne znamo.
• Dotiskivanje Pt trajalo je zasigurno više od 3 mjeseca, u čemu bi se svi istraživači složili. Dakle „on neko“ svoj zapis upisuje u vrijeme i na mjestu rada naše prve tiskare.
• U „njegovom“ zapisu pronalazimo jasnu simboliku broja tri na nekoliko pozicija. To je vrlo zanimljivo jer broj tri simbolizira Kristovo uskrsnuće treći dan (koje obilježavamo najvećim kršćanskim blagdanom Uskrsom).
• Dalje nam taj zapis (ako znamo što gledati) daje određene smjernice gdje i kako „njega“ možemo pronaći u Pt. Ruka jasno pokazuje na 3. mjeseca, ilustrirano V može predstavljati 3. mjesec itd.
• Pet slova jat u zapisu „onog nekog“ stručnjaci smatraju dekoracijom. Međutim postavlja se pitanje zašto bi tiskar, slagar ili „odgovorna osoba“ na izradi Pt koristila dekoraciju jat u slijepom tisku? Dekoracija služi vizualnom dojmu i nema nikakvog smisla ako ju skrivamo. Na ovo se može odgovoriti samo ako jat promatramo i čitamo doslovno: ja ja ja ja ja – sam taj, ja sam napisao ovaj zapis u Nov, ja sam utisnuo slijepe otiske u Pt.
• Ne zaboravimo, ovdje smo pokazali kako Uskrs na godinu dotiskivanja Pt pada točno 30.03.1483.god. Simbolika broja tri i u datumu Uskrsa 1483. je više nego očigledna – datum pada na dva broja 3 (30.03.).
• Pt u nakladi od moguće 200 primjeraka dovršen je 22.02.1483. U njegovom kolofonu ne stoji gdje je otisnut, niti tko je na njemu radio, već samo datum kad je dovršen. Možemo reći da mjesto tiskanja slučajno nije napisano ili možemo reći da mjesto tiskanja namjerno nije napisano. Obje teze jednako su vrijedne. Međutim postavlja se pitanje zašto bi „onaj neko“ sakrivao svoje ime u zapisu koji je napisao u našoj prvoj tiskari za vrijeme tiskanja naše prve knjige? Čemu to ako je praksa onog vremena bila da se uz zapise takvog tipa autor redivito potpisivao? Na ovo opet pitanje možemo odgovoriti samo tako da zaključimo kako su zapis u Nov i kolofon Pt također u nekoj međusobnoj vezi. Ako te dvije knjige promatramo zajednički (što bismo trebali jer je jedna dokazano služila za izradu druge) onda i tragove u njima koji su kronološki blizu (odnosno pojavljuju se u vrijeme izrade Pt – zapis i završetka izrade Pt – njegov kolofon) moramo gledati zajednički. Prema tome ako se „on netko“ sakrio u svom zapisu Nov, a mjesto tiskanja i još važnije autori nisu naznačeni u Pt – onda je to tako iz nekog razloga moralo biti.
• Dakle „on neko“ smatrao je da mora ostaviti svoj trag. Da to zaslužuje. On je stoga morao biti uključen u tiskanje, slaganje ili izradu Pt i bez obzira što mu nije bio dozvoljeno ostaviti svoje ime, on ostavlja svoj trag u obje knjige. Stoga je napravio jedino što je mogao: potpisao se u Nov kao „onaj neko“ i ostavio smjernice kako ga pronaći u Pt. Po tim smjernicama, a u slijepom (sakrivenom) tisku – potpisao se i u Pt.
• Simbolikom broja 3 i cvijetom, uputom da pogledamo 3. mjesec „on neko“ nam u svom zapisu ukazuje na Uskrs. I zaista ga i pronalazimo točno u ravnini s Uskrsom.

• “To sam ja“, a što vam bilježim u 2. slijepom tisku na kalendaru mjeseca prosinca sa „ja ja ja“ u 2 reda (slika 9.). Iako se ne vidi koliko je točno znakova jat u svakom redu, kada bi ih mogli izbrojati možda ih ima točno onoliko koliko matematički ukazuje na broj 3. Ovo ostavljamo otvorenim, jer ih nije moguće izbrojati niti približno.
• “To sam ja“ koji na vrhu lista i-IIIv opet ostavlja svoj trag u 3. slijepom tisku, sa „ja ja ja“ u točno 30 znakova. Jer eto 30. ožujka je Uskrs.
• Ne ulazeći u teoriju vjerojatnosti moramo se ipak zapitati kolika je vjerojatnost, da je sve navedeno ispalo slučajno? Gotovo nikakva. Previše je varijabli da bi sve zajedno bila slučajnost, ako se promatra kao cjelina kako bi se i moralo promatrati.
• Dakle, na rukopisnoj knjizi, koja je služila za pripremu tiska prve tiskane knjige, 3 mjeseca prije svršetka tiskanja, “on neko” postavlja svoj zapis točno iznad Jurijevog, u simbolici broja 3 i Uskrsa, sa slovima jat da ukaže na sebe samog kod Uskrsa. Da bismo ga i pronašli potpisanog TOČNO kod Uskrsa 30.03.1483. u slijepom tisku prve tiskane knjige, sa još dvije pozicije slijepog tiska jat, od kojih druga (a moguće i prva 2*30?) ima 30 znakova jat kao dodatni trag njega i samog datuma Uskrsa.

Prijedlozi za nastavak istraživanja

Unatoč vrhunskoj tehnici i tehnologiji 21. stoljeća, slijepe otiske u dostupnim i sačuvanim primjercima Pt u pravilu vidimo slabije no što su ih vidjeli istraživači 60tih godina 20.st. Razlog tome je njihova restauracija. HAZU je svoje primjerke restaurirao 1975.god., NSK svoj primjerak 1999.god. itd. Čitajući podatke o primjerku iz SAD-a (The Library of Congress) primjećujemo da je i taj primjerak restauriran i nanovo uvezen.

Na žalost nitko od “vlasnika” Pt nije promišljao o restauraciji na način da očuva slijepe otiske u njemu. Tim više pričajući sa kolegama iz NSK i HAZU zaduženima za čuvanje Pt, primjećeno je kako nisu ni informirani da u Pt postoje slijepi otisci na nekim pozicijama. To je na žalost nepovratno uništilo slijepe otiske u Pt i onemogućilo daljnju provjeru da li se još negdje nalaze, koliko ih zaista ima i sl.

Na sreću ostale su sačuvane fotografije u Državnom arhivu u Osijeku i to iz Kulundžićeve rukopisne ostavštine, a kojim materijalima se prvi puta pristupalo od njihovog postavljanja u DAO. Bilo bi svrsishodno pregledati fragmente i/ili nepotpune primjerke Pt koje imamo dostupne u RH, u nadi da su u njima sačuvani listovi koji nas zanimaju te vidjeti što ti materijali mogu ponuditi. Dio njih zasigurno nije restauriran, pa ako imaju sačuvane predmetne listove, možda se u njima može dobiti barem bolji pregled jat-a u kalendaru za mjesec prosinac. Upravo tu bi bilo jako zanimljivo vidjeti koliko točno je jat-a otisnuto u ta dva reda slijepog tiska.

Isto tako valjalo bi istražiti zašto se jat (ako ga prihvaćamo kao skriveni trag žakna Broza Kacitića) pojavljuje baš na tim stranicama (kalendar prosinac, te list i-IIIv. Možda je razlog tehnologija otiska? Ili je autoru bio značajan dio teksta na listu i-IIIv? Na ta bi pitanja isto tako trebalo potražiti odgovore.

Zaključak

Pt u kolofonu nema naznačeno mjesto tiskanja niti u njemu imamo jasne tragove osoba koje su ga otisnule. To vrlo vjerojatno nije slučajno nego je tako iz nekog razloga moralo biti (politički razlozi su najizgledniji, a Kulundžić ih je široko razradio u svojim istraživanima). Međutim Pt su svakako radili ljudi, a jedan od njih je bio dovoljno hrabar da se tajno potpiše u Nov kao knjizi koja je bila uz njega u tiskari, za vrijeme dotiskivanja Pt. Zašto se potpisao? Zato što je očito smatrao da je dovoljno zaslužan ostaviti o sebi neki trag. Tako nam u svom tajnom zapisu ostavlja tragove kojima nas referira na Uskrs 1483.god., a koji je padao na 30.03. I zaista ga u Pt pronalazimo potpisanog točno u ravnini sa 30.03. u slijepom (skrivenom) tisku. Ostavlja još nekoliko slijepih otisaka u Pt, a svi (od onih koji su čitljivi) ukazuju da su njegovih ruku djelo. Kako je za svaki slijepi otisak bio potreban ozbiljan dodatni posao (Kulundžić i Paro to sjajno opisuju u svojim radovima), a utisnuti su u cijeloj nakladi Pt, nema nikakve dvojbe da je to učinjeno sa svrhom i razlogom – koje u ovom istraživanju konačno i otkrivamo.

Kulundžić je pronašao 1. slijepi otisak kod 30.03.1483.,⁶⁷ a u kojem je pronašao potpis Broza Kacitića od plemena Kolunića, kosinjanina (rodio se u Duboviku – kosinjskom srednjevjekovnom zaselku) i čovjeka od knjige. S pravom su Kulundžiću govorili da u svoje analize mora uključiti i druge slijepe otiske u Pt, jer promatranje samo jednog, a isključivanje ostalih u promatranju iste knjige, nije metodološki ispravno. Julije Derossi jedini je u svoje promišljanje uključio sve slijepe otiske u Pt na način da se s jezičnog stanovišta zapitao zašto su u Kulundžićevom otisku vokali i konsonanti, a u ostalim otiscima isključivo vokali (jat)? Time je po njemu Kulundžićev slijepi otisak morao imati neki dodatni značaj. Dopunjujemo Derossija stavom kako su svi slijepi otisci u Pt imali dodatni, ali jedinstveni značaj.

Smisao slijepih otisaka u Pt jest u tajnom (skrivenom) potpisu đakona Broza Kacitića od plemena Kolunića, koji je zapisom u Nov ostavio smjernice kako ćemo ga pronaći. Naglasak je na simbolici Uskrsa i broja 3 od kojeg se i sastoji datum Uskrsa 1483. – a na kojoj preciznoj poziciji pronalazimo i potpis Broza žakna, u istoj (ili sličnoj) formi kako se potpisao i u njegovom (Kolunićevom) zborniku, tri godine kasnije.

Nema li sada potpuniji smisao poznata crtica koju je u svom zborniku i sastavio, a u kojoj piše:

„I (j)ošće vas molim gospodo redovnici i žakni da se spomenete na pritču ovu da je knigam teško priti, i gdo knige počtuje, da je knigami počtovan.“⁶⁹

LITERATURA

All Saints and Martyrs. (01. 11. 2021.). Flowers in Christian Symbolism. Dohvaćeno iz https://saintscatholic.blogspot.com/p/saint-symbols.html

Beogradska nadbiskupija. (01. 11. 2021.). Pismenima o Trojedinom Bogu. Dohvaćeno iz http://kc.org.rs/pismenima-o-trojedinom-bogu/

Computus.app. (01. 11. 2021.). Dionysius calculator. Dohvaćeno iz https://www.computus.app/dionysius.html

Croatianhistory,net. (01. 11. 2021.). Dohvaćeno iz Dosadanja predavanja na tribini DPG: https://www.croatianhistory.net/glagoljica/predav.html

Damjanović, S. (2007.). Tri najstrije tiskane hrvatske početnice. HRVATSKI, 5(2), 9.-21.

Derossi, J. (1984.). Problematika hrvatskog prvotiska. Marulić, 17(2), 143.-155.

Franjevci trećoredci glagoljaši. (12. 10. 2021.). Naša glagoljaška baština. Dohvaćeno iz Misal po zakonu rimskoga dvora, 1483.: https://franjevcitrecoredci.hr/nasa-glagoljaska-bastina/

Fučić, B. (1982.). Glagoljski natpisi. Zagreb: HAZU.

Gent, R. (01. 11. 2021.). JavaScript Easter Sunday/Jewish Passover Calculator. Dohvaćeno iz https://webspace.science.uu.nl/~gent0113/easter/easter_text2a.htm

Ghiorzi, T. (01. 11. 2021.). The Easter date. Dohvaćeno iz http://ghiorzi.org/easterda.htm

GIMP. (01. 11. 2021.). High Quality Photo Manipulation. Dohvaćeno iz https://www.gimp.org/

HistoryofInformation.com. (01. 11. 2021.). Computus, for Calculating the Date of Easter. Dohvaćeno iz https://www.historyofinformation.com/detail.php?id=14

Horvat, M. (01. 11. 2021.). The Lily: Symbol of the Annunciation. Dohvaćeno iz https://www.traditioninaction.org/religious/f034_EasterLily.htm

Horvat, Z. (1997.). Crkva sv. Ivana Krstitelja u Volarici pod Ostrovicom Ličkom. Prilozi institut za arheologiju u Zagrebu, 11-12, 99.-110.

Incunabula. (08. 11. 2021.). Glossary. Dohvaćeno iz Blind Printing (Blinddruck): https://www.ndl.go.jp/incunabula/e/glossary/index.html#modal5

Klaić, V. (1900.). O knezu Novaku (1368.). Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 4(1), 177.-180.

Kolunićev zbornik. Rukopisni kodeks na pergameni, 07.07.1486. Arhiv HAZU, signatura: III a 51.

Kosinj konzalting. (05. 11. 2021.). Broz (Ambroz) Kacitić od plemena Kolunić. Dohvaćeno iz https://kosinj-konzalting.hr/broz-ambroz-kacitic-od-plemena-kolunic-zakan-dakon/

Kosinj konzalting. (05. 11. 2021.). Rukopisna ostavština Zvonimira Kulundžića i Kosinj. Dohvaćeno iz https://kosinj-konzalting.hr/rukopisna-ostavstina-zvonimira-kulundzica-i-kosinj/

Kovačević, A. (2008.). Uzvici u hrvatskoglagoljskim tekstovima. Slovo : časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, 58, 87.-135.

Kulundžić, Z. (1960.). Kosinj kolijevka štamparstva slavenskoga juga. Zagreb: Vlastita naklada.

Kulundžić, Z. (1966.). Glagoljaška štamparija XV-XVI stoljeća Kosinj-Senj-Rijeka. Senjski zbornik, 2(2), 167-308. Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu, 2(1), 167. – 308.

Kulundžić, Z. (1983.). 500. obljetnica Kosinjsog misala prve hrvatske tiskane knjige. Zagreb: Nezavisna autorska naklada.

Leksikografski zavod Miroslav Krleža. (30. 10. 2021.). Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Dohvaćeno iz Misal kneza Novaka: https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=41178

Leksikografski zavod Miroslav Krleža. (01. 11. 2021.). Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Dohvaćeno iz Uskrs: https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63412

Leksikografski zavod Miroslav Krleža. (01. 11. 2021.). Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Dohvaćeno iz Ročki misal: https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=53127

Leksikografski zavod Miroslav Krleža. (01. 11. 2021.). Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Dohvaćeno iz jat: https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=28821

Leksikografski zavod Miroslav Krleža. (05. 11. 2021.). Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Dohvaćeno iz Čelični reljefni tisak: https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=13249

Leksikografski zavod Miroslav Krleža. (30. 10. 2021.). Istarska enciklopedija, mrežno izdanje. Dohvaćeno iz Juri Žakan: http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3194

Manestan, A. (01. 11. 2021.). Moja domovina. Dohvaćeno iz Računanje vremena po Julijanskom i Gregorijanskom kalendaru: https://moja-domovina.net/2020/09/15/racunanje-vremena-po-julijanskom-i-gregorijanskom-kalendaru-i-kako-su-mjeseci-dobili-ime/

Matica hrvatska. (01. 11. 2021.). Zbivanja. Dohvaćeno iz Predavanje Tatjane Kren PROLJETNA TOČKA, USKRS I KALENDAR: https://www.matica.hr/zbivanja/predavanje-tatjane-kren-proljetna-tocka-uskrs-i-kalendar-1961/

Mozaik knjiga. (30. 10. 2021.). Misal kneza Novaka. Dohvaćeno iz https://mozaik-knjiga.hr/proizvod/misal-kneza-novaka/

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. (05. 11. 2021.). Digitalna zbirka. Dohvaćeno iz Mjesto i vrijeme tiskanja Misala: http://stari.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=524

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. (30. 10. 2021.). Glagoljica.hr. Dohvaćeno iz https://glagoljica.hr/

Narod.hr. (31. 10. 2021.). 16. travnja 1368. Misal kneza Novaka. Dohvaćeno iz https://narod.hr/kultura/16-travnja-1368-misal-kneza-novaka-jedna-najljepsih-hrvatskih-glagoljickih-knjiga

Nazor, A. (1967.). Osvrt na povijest naših najstarijih štamparija. Vijesnik bibliotekara Hrvatske, 13(1-2), 1.-22.

Österreichische Nationalbibliothek. (30. 10. 2021.). ÖNB Digital. Dohvaćeno iz Missale romanum: Sog. Messbuch des Fürsten Novak: https://digital.onb.ac.at/RepViewer/viewer.faces?doc=DTL_6279761&order=1&view=SINGLE

Pantelić, M. (1957.). Hronološki elementi u Ročkom misalu. Slovo : časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu(6-7-8), 263.-277.

Pantelić, M. (1967.). Prvotisak glagoljskog misala iz 1483. prema Misalu kneza Novaka iz 1368. Radovi Staroslavenskog instituta, 6(6), 5.-108.

Paro, F. (1984.). Tipografska analiza hrvatskoglagoljskog prvotiska Misala po zakonu rimskog dvora iz 1483. godine. Slovo : časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, 34(1), 91. – 110.

Putanec, V. (1985.). Novi prilozi za povijest hrvatskih inkunabula 15. stoljeća. Čakavska rič : Polugodišnjak za proučavanje čakavske riječi, 13(1), 3.-56.

Schaeffer, E. (1987.). Image and Meaning in the Floral Borders of the Hours of Catherine of Cleves. Master of Arts in Art thesis. Eastern Illinois University.

Staroslavenski institut. (30. 10. 2021.). Misal kneza Novaka. Dohvaćeno iz https://stin.hr/novakov-misal/lenta.html

Staroslavenski institut. (31. 10. 2021.). Misal kneza Novaka. Dohvaćeno iz Vjesnik ekskluzivne vijesti – žakan Juri iz Roča: https://stin.hr/novakov-misal/zakan.html

Vatican news. (01. 11. 2021.). O antropološkom i kristološkom značenju Cvjetnice, Nedjelje muke Gospodnje. Dohvaćeno iz https://www.vaticannews.va/hr/crkva/news/2019-04/o-antropoloskom-i-kristoloskom-znacenju-cvjetnice-nedjelje-muke.html

Wikipedia. (07. 11. 2021.). Kolunićev zbornik. Dohvaćeno iz https://hr.wikipedia.org/wiki/Koluni%C4%87ev_zbornik

Yotov, P. (04. 11. 2021.). 1483 Julian calendar / Old style – New style synoptical reference. Dohvaćeno iz http://5ko.free.fr/en/jul.php?y=1483

Yotov, P. (01. 11. 2021.). Side-by-side Easter calendar reference for the 15th century. Dohvaćeno iz http://5ko.free.fr/en/easter.php?y=15

Žubrinić, D. (26. 10. 2021.). Croatianhystory.net. Dohvaćeno iz Hrvatski glagoljički Prvotisak misala iz 1483.: https://www.croatianhistory.net/etf/1483.html

U Zagrebu 09.11.2021.god., mr.sc. Ivan Mance

FUSNOTE

1. Više na: https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=41178, pristupljeno: 30.10.2021.god. Sjajan osvrt na Misal kneza Novaka nedavno je napisao prof.dr.sc. Darko Žubrinić na svom portalu Croatianhistory.net. Više na: http://www.croatianhistory.net/etf/novakov_misal.html, pristupljeno: 22.11.2021.god.
2. Više na: https://stin.hr/novakov-misal/lenta.html, pristupljeno: 30.10.2021.god. Za sve pogrješne navode kad se piše i govori o Nov te se spominje knez Novak kao Krbavski, a ne Lički knez, donosimo sljedeći navod. „U jednoj povelji, koja bi izdana 31. prosinca 1373. u gradu Ninu, čitamo: Lodouico rege Ungarie, Demetrio de Matapharis episcopo None, Nouaco de generatione Mogorouich eiusdem civitatis сomite (Starine jug. akad. XIX. pag. 116). Pomenuta povelja potvrđuje, da je Novak još god 1373. bio knez grada Nina; no podjedno nam kaže, da je bio „od plemena Mogorović”, koje je tada obitavalo u županiji Lici. U jednoj povelji od godine 1372. čitamo: magister Novak Disislavich de Ostrovica de genere Mogorovich.“ (Klaić, 1900., str. 177.) Dakle Lička Ostrovica bila je na granici Like i Krbave, no bez ikakve dvojbe spadala je u Liku. O ovome jasno govori i Zorislav Horvat istražujući ostatke crkve sv. Ivana Krstitelja pod Ostrovicom Ličkom i pišući pri tom o Novakovom misalu: „Na prvi pogled iznenađuje smjer kojim je Novakov misal otišao (Iz Ostrovice Ličke u Nuglu kraj Roča, op. IM), no sveze Like i tog kraja (Istre, op. IM), koji je potpadao pod akvilejskog partijarha i goričke grofove, bile su u to doba jake i neposredne, pa su čak i knezovi krčki ondje imali neke posjede.“ (Horvat Z. , 1997., str. 102.)
3. Pristupiti digitalnoj verziji Novakovog misala može se na: https://digital.onb.ac.at/RepViewer/viewer.faces?doc=DTL_6279761&order=1&view=SINGLE, pristupljeno: 30.10.2021.god.
4. Više na: https://glagoljica.hr/, pristupljeno: 30.10.2021.god.
5. Više na: https://mozaik-knjiga.hr/proizvod/misal-kneza-novaka/, pristupljeno: 30.10.2021.god.
6. Više na: https://www.croatianhistory.net/etf/1483.html, pristupljeno: 26.10.2021.god.
7. Više u: (Pantelić, Prvotisak glagoljskog misala iz 1483. prema Misalu kneza Novaka iz 1368., 1967.)
8. Više na: http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3194, pristupljeno: 30.10.2021.god.
9. Više na: https://franjevcitrecoredci.hr/nasa-glagoljaska-bastina/, pristupljeno: 12.10.2021.god.
10. Više na: https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63412, pristupljeno: 01.11.2021.god.
11. Više na: https://www.historyofinformation.com/detail.php?id=14, pristupljeno: 01.11.2021.god.}
12. Više o povijesti nastanka Julijanskog te prelaska na Gregorijanski kalendar po kojem i danas funkcioniramo, kao i o njihovim razlikama može se pročitati na: https://moja-domovina.net/2020/09/15/racunanje-vremena-po-julijanskom-i-gregorijanskom-kalendaru-i-kako-su-mjeseci-dobili-ime/, pristupljeno: 01.11.2021.
13. Životopis Tatjane Kren, prof. autorice četrdesetak znanstvenih i stručnih radova iz područja astronomije, može se pročitati na: https://www.matica.hr/zbivanja/predavanje-tatjane-kren-proljetna-tocka-uskrs-i-kalendar-1961/, pristupljeno: 01.11.2021.god.
14. Na tribini Društva prijatelja glagoljice prof. Kren 2008.god. održala je predavanje pod nazivom: „Glagoljaši komputisti i računanje uskrsne nedjelje“, a koje upravo ulazi u ovdje prikazanu problematiku. Više na: https://www.croatianhistory.net/glagoljica/predav.html, pristupljeno: 01.11.2021.god.
15. Dr. Pantelić iskoristila je stranu 131r u Ročkom misalu iz 1421.god., a koja donosi kronološke dijelove za izračunavanje Uskrsa pisane „istom rukom koja je pisala i ostali dio kodeksa.“ (Pantelić, Hronološki elementi u Ročkom misalu, 1957., str. 263.)
16. Više na: https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=53127, pristupljeno: 01.11.2021.god.
17. (Pantelić, Hronološki elementi u Ročkom misalu, 1957., str. 270.)
18. Isto, str. 271.
19. Komputski izračun Uskrsa po Julijanskom kalendaru može se dobiti na sljedećim internetskim izvorima: http://ghiorzi.org/easterda.htm, https://webspace.science.uu.nl/~gent0113/easter/easter_text2a.htm, http://5ko.free.fr/en/easter.php?y=15, https://www.computus.app/dionysius.html, pristupljeno: 01.11.2021.god.
20. Više na: https://www.vaticannews.va/hr/crkva/news/2019-04/o-antropoloskom-i-kristoloskom-znacenju-cvjetnice-nedjelje-muke.html, pristupljeno: 01.11.2021.god.
21. Više na: https://www.traditioninaction.org/religious/f034_EasterLily.htm, pristupljeno: 01.11.2021.god.
22. Više u: (Schaeffer, 1987., str. 39.) Pogledati i: https://saintscatholic.blogspot.com/p/saint-symbols.html, pristupljeno: 01.11.2021.god.
23. Narcis (daffodil), lat. Narcissus pseudonarcissus, u njemačkom govornom području sadrži korijen riječi Uskrs u svom nazivu: Osterglocke ili Osterblume
24. Više na: http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3194, pristupljeno: 30.10.2021.god.
25. Cijeli sukus dosadašnjih promišljanja o Jurijevom zapisu sublimiran je u ovom istraživanju poglavito u fusnoti na str. 124. (Kovačević, 2008.)
26. Više na: https://stin.hr/novakov-misal/zakan.html, pristupljeno: 31.10.2021.god.
27. Valentin Putanec u svom radu široko obrazlaže zašto smatra da se Juri obraća nekom muškarcu Viti. To potkrepljuje čitanjem velikog slova V u zapisu iznad Jurijevog (više o tom ključnom zapisu za ovo istraživanje u nastavku rada) te pronalaženjem žakna Videca u posljednja dva zapisa na toj stranici. Kako su posljednja dva zapisa rukopisno identična, a u jednom od njih iščitavamo godinu 1497., te po Putanecu Vidaca (Vidca) žakna, nema temelja da se Juri obraća njemu. Đakonat je završavao sa oko 25 godina kada su se đakoni redili u svećenike. Ako je žakan Vidac 1497. imao 25 godina, 1482. bio bi dječak od 10 godina. To je nespretna konstrukcija dr. Putaneca. Više u: (Putanec, 1985., str. 7.)
28. „Zato držim da gori gre ne znači ni »napreduje« ni »ide gore« u fizičkom (zemljopisnom) značenju, već da znači »stiže«, »baš dolazi«, »(nenadano) nailazi«, »nadolazi«, »rađa se«. To svoje mišljenje temeljim na značenju izraza „gori ide“ u Karlobaškoj likaruši iz godine 1603. (prepisanoj iz starijih glagoljskih predložaka), u kojoj imamo ovakvu konstrukciju: »Kada se žena trudi da ne more roditi, vazmi sviću blagoslovenu (…) pošapći joj u desno uho, kada joj gori ide itd.«  U ovom kontekstu kada joj gori ide sigurno, znači kad joj (na)dode trenutak (da rodi). Zato i gori gre u Jurjevu zapisu možemo razumjeti kao Jurjevo isticanje da se naša (glagoljaška) štampa upravo rađa, da baš dolazi, da je baš sad tu na našem tlu, a ne možda negdje izvan zemlje. Svoj zapis Jurij nastavlja izjavom tako ja oću da naša gori gre, što se tumači tako kao da je Jurij morao biti neki čimbenik u izdavanju Prvotiska. Naime, ta se izjava obično čita tako da se rečenični naglasak stavlja na riječ ja, tj. kao da žakan Jurij hoće »da naša gori gre«, dakle da »naša gori gre« njegovom voljom, njegovom odlukom. Međutim, ako se “uzme da je i ta izjava afektivno obojena, a to bi bilo u skladu s prethodnim tekstom Jurjeve bilješke, onda bi rečenični naglasak bio na riječima tako i naša. Time se i njen smisao mijenja. Jurij ne izražava svoju odluku (ili neku svoju funkciju), već svoju radost. Kao da Jurij kaže: »tako ja želim«, »tak ja volim«, »to ja volim« da naša štampa (dakle naša glagoljaška i hrvatska otpočne, da se pojavi, da počne s radom.“ (Derossi, 1984., str. 152.)
29. (Pantelić, Prvotisak glagoljskog misala iz 1483. prema Misalu kneza Novaka iz 1368., 1967.)
30. Knez Novak svoj je misal pisao za „spas svoje duše“ i za uporabu u jednoj crkvi u koju ga je i namijenio predati (vjerojatno u župnu crkvu Ostrovice Ličke, a gdje mu je bilo i sjedište). Priređivači Pt s druge strane znali su da će se isti koristiti i u Lici i Dalmaciji i Istri itd. pa logika stvari nalaže da su u Pt stavljali i Istarske i neke druge svece. „Zato i tzv. istarske elemente Prvotiska, po kojima se on razlikuje od Novakova misala, ne treba promatrati kao dokaz da je on redigiran na istarskom tlu, već kao svjesne zahvate redaktora — ma tko oni bili i ma gdje se nalazili — u njihovu nastojanju da Prvotisak pokrije cijelo glagoljaško područje u skladu s teritorijalno-administrativnom organizacijom redova.“ (Derossi, 1984., str. 149.)
31. Više u: (Putanec, 1985., str. 7.)
32. Isto.
33. Ovdje za primjer navodimo jedan internetski izvor koji donosi sliku u kojoj uokviruje zapise 1. i 2. kao jedinstveni prikaz ushita žakna Jurija. Ponavljamo, zapis iznad Jurijevog napisan je 4 mjeseca nakon Jurija i sa njim nema apsolutno nikakve veze. Više na: https://narod.hr/kultura/16-travnja-1368-misal-kneza-novaka-jedna-najljepsih-hrvatskih-glagoljickih-knjiga, 31.10.2021.god.
34. ČUOB je brojevna oznaka za 1482.god.
35. Više o genezi slova jat na: https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=28821, pristupljeno: 01.11.2021.god.
36. Na upit mailom cijenjenom prof.dr.sc. Mateu Žagaru oko pomoći u svezi čitanja tih 5 slova jat, prof Žagar odgovorio je: „Poštovani kolega, čitalo bi se kao /ja/, ali budući da je vjerojatno riječ o dekoraciji (ili pokusnom pisanju), zapravo ih ne čitamo.“
37. Više na: http://kc.org.rs/pismenima-o-trojedinom-bogu/, pristupljeno: 01.11.2021.god.
38. Gnu Image Manipulation Program. https://www.gimp.org/, pristupljeno. 01.11.2021.god.
39. Više u: (Damjanović, 2007., str. 12.)
40. Ako pogledamo cijeli zapis vidjet ćemo da ruka pokazuje upravo na riječ „mjeseca“, ili još preciznije na slovo M u mjeseca. Pa kako tri prsta predstavljaju simboliku broja tri, a pokazuju na slovo M u mjeseca, simbolika može biti u mjesecu martu (marču).
41. Frane Paro promišlja da je naklada Pt bila oko 200 primjeraka. Više u: (Paro, 1984., str. 95.)
42. Isto, str. 101.
43. Isto, str. 96.
44. Isto, str. 104.
45. (Pantelić, Prvotisak glagoljskog misala iz 1483. prema Misalu kneza Novaka iz 1368., 1967., str. 88.)
46. Kulundžić, Glagoljaška štamparija XV-XVI stoljeća Kosinj-Senj-Rijeka. Senjski zbornik, 2(2), 167-308., 1966., str. 202.
47. Jedan od kalkulatora koje smo koristili pri izračunu Uskrsa u 1483. nudi i kalendare za taj period prema Julijanskom računanju. Ukoliko konzultiramo taj kalendar od zapisa Jurija do završetka tiskanja Pt prošao je 241 dan, odnosno oko 8 mjeseci. Više na: http://5ko.free.fr/en/jul.php?y=1483, pristupljeno: 04.11.2021.god.
48. Dr. Pantelić propituje zašto se nosio Nov u Izolu? Na koje pitanje odgovara novim pitanjem: „Da li u štampariju da se odmah iz njega slaže novi misal?“ (Pantelić, Prvotisak glagoljskog misala iz 1483. prema Misalu kneza Novaka iz 1368., 1967., str. 81.)
49. Vidi bilj. 47. Po tome možemo prihvatiti precizan izračun od 99 dana. Više na: http://5ko.free.fr/en/jul.php?y=1483, pristupljeno: 04.11.2021.god.
50. Ostali zapisi na toj stranici niti približno nemaju grafičku ravninu i ujednačenost poput Jurijevog i „njegovog“
51. Vidi bilj. 33
52. Više u: (Fučić, 1982.)
53. Npr. pogledavši slučajnim odabirom neke od Fučićevih spomenika, na slučajno otvorenim stranicama, dobivamo sljedeće: „To pisa pop Mikula“ (Fučić, 1982., str. 31.) ili „sie pisa žakan Mihovil s Čepići“ (Fučić, 1982., str. 92.) ili „pisa don Tome Matković“ (Fučić, 1982., str. 153.) itd. itd.
54. Više na: http://stari.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=524, pristupljeno: 05.11.2021.god.
55. Brevijar iz 1491 za koji se smatra da je tiskan u Kosinju, Baromićev brevijar iz 1493. otisnut u Veneciji, Senjski misal iz 1494 otisnut u Senju, Lekcionar Bernardina Splićanina iz 1495. otisnut u Veneciji i Spovid općena iz 1496. otisnuta u Senju
56. Više na: https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=13249, pristupljeno: 05.11.2021.god. Slijepi tisak nije bio ništa posebno u počecima tiskarstva, tako neke studije govore da barem 200 inkunabula sadrži razne slijepe otiske. Više na: https://www.ndl.go.jp/incunabula/e/glossary/index.html#modal5, pristupljeno: 08.11.2021.god.
57. Više u: (Kulundžić, Kosinj kolijevka štamparstva slavenskoga juga, 1960.) i (Kulundžić, 500. obljetnica Kosinjskog misala prve hrvatske tiskane knjige, 1983.)
58. Više na: https://kosinj-konzalting.hr/broz-ambroz-kacitic-od-plemena-kolunic-zakan-dakon/, pristupljeno: 05.11.2021.god.
59. Slova R i O u riječi BROZ zaista su teže vidljiva u svim sačuvanim primjercima Pt koji imaju tu stranicu. Ovo je izazvalo mnoge polemike, s naglaskom da su protivnici Kulundžićevog čitanja ovdje postavljali slovo V. O ovim polemikama i oprečnim stavovima puno se može saznati u Kulundžićevim knjigama, no bilo je potrebno napraviti određenu tipografsku analizu, izmjere, a kako bi se pokušao dobiti odgovor koja slova na toj poziciji mogu stajati. Autor ovog rada napravio je tu izmjeru kombinacijom svih slova Pt i parova tih slova uporabom informacijskih alata i tehnologije. Rezultati te izmjere zasebna su rasprava, no ovdje sa dovoljnom sigurnošću možemo kazati kako je najizglednije da na toj poziciji stoje upravo slova RO. Slovo V nikako dimenzijama ne odgovara, a što je precizno izmjereno i fotografski pokazano u toj raspravi. Ista će biti objavljena kao dio doktorata na studiju povijesti, Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a koji je upravo u izradi.
60. Više u: (Nazor, 1967., str. 5.)
61. Materijali su darovnim ugovorom predani u Državni arhiv u Osijeku, a gdje je pohranjena i nesređena rukopisna ostavština Zvonimira Kulundžića. Više na: https://kosinj-konzalting.hr/rukopisna-ostavstina-zvonimira-kulundzica-i-kosinj/, pristupljeno: 05.11.2021.god.
62. Iako smo očekivali da će modernije tehnologije 21. stoljeća dati bolje rezultate, ovo će vrlo vjerojatno ostati najkvalitetnija fotografija Kulundžićeve sigle. Na poleđini originalne fotografije Kulundžić je rukom zapisao: „Potpis snimljen pod ultravioletnim osvjetljenjem u Zavodu za kriminološko ispitivanje u Zagrebu.“ Protekom vremena mnogi su sačuvani primjerci Pt restaurirani – ovaj zagrebački 1999.god. – a koja je restauracija iako je bila važna i potrebita, svakako narušila kvalitetu i vidljivost Kulundžićevog slijepog otiska. Mišljenja smo da je netko u NSK ipak o tome morao voditi računa prilikom restauracije, no na žalost nije.
63. Više na: https://franjevcitrecoredci.hr/nasa-glagoljaska-bastina/, pristupljeno: 12.10.2021.god.
64. Isto.
65. Akademkinja Nazor u svom radu u kojem analizira slijepe otiske sa znanstvenim pravom upozorava Zvonimira Kulundžića: „Samo zato što ni jedan od tih tisaka bez boje ne ide u prilog Kulundžićevom čitanju prvog tiska (vjerojatno što u njima ne nalazi Broza), uopće ih ne spominje. No ako jedan tisak mora stajati u nekoj vezi sa samim štampanjem Misala, onda bi po istoj logici takvu vezu morali imati i ostali. Prešućivanje ostalih tisaka i davanje jednom jedinom tako veliko značenje, u osnovi nije naučno.“ (Nazor, 1967., str. 5.) Točno je kako Kulundžić nigdje u svojim radovima ne spominje ostale slijepe otiske, iako za njih zna, a što vidimo iz njegove rukopisne ostavštine. Apsolutno je točno kako se slijepi otisci (barem oni vidljivi) moraju promatrati zajednički, jer su dio iste knjige, istog rada – iste osobe. Upravo u ovom radu dajemo naglasak na tome.
66. Isto.
67. Neki istraživači (Putanec, Mance) promišljali su u svojim radovima zašto baš 30.03.? Mogao je to biti bilo koji datum i bilo gdje u kalendaru. Danas kada znamo da je to Uskrs, sve ima neki novi smisao. Uskrs je najveći kršćanski blagdan i simbol Kristovog ustajanja iz groba. Uskrs dakle simbolizira nov početak, rađanje nove nade u našeg spasitelja. Može li dakle (za ono vrijeme) biti bolje simbolike za naše tiskarstvo koje gori gre (rađa se) od simbolike Uskrsa?
68. I*se knige i*siju rubriku p
    isah ja Broz žakan b
    udući v*redu e(va)nj(e)lskom
    z*Bužan o(d)Kacitić z*Du
    bovika plemenem Kolun
    ić komu esu grisi boga
    tstvo grob otočaćstvo
    Ovo je prva on-line fotografija originalnog zapisa Broza žakna iz njegova zbornika
69. http://www.croatianhistory.net/etf/zapisi.html, pristupljeno: 07.11.2021.god.