Špilje i jame – još jedna posebnost Kosinja
Vanjske poveznice: LikaClub – OVDJE
Najnovija i nesretna studija utjecaja na okoliš izgradnje HES Kosinj 2 između ostalog navodi sljedeće: „Na užem promatranom području (na udaljenosti do 1000 m od planiranog zahvata) HES Kosinj nalazi se 65 objekata s podzemnim staništima (špilje, jame, ponori i izvori). Od ukupno 65 evidentiranih objekata, 27 objekata ima karakteristike špilja, 24 objekta ima karakteristike jama, te je 14 karakteristike izvora.“ Dakle Kosinj ima po ovoj studiji čak 27 špilja, 24 jame i 14 vrilica. Ima zasigurno i više, jer za mnoge neistražene lokalitete znaju samo pojedini stariji mještani. Karta Učiteljske akademije u Gospiću iz 1973.god. o kojoj sam već pisao trenutno je na restauraciji i jedina prikazuje Kosinjsku tiskaru. No ta karta jedina prikazuje i kosinjske špilje. Jedna od njih mogla bi biti i Šojićeva (Šoićeva) špilja koja je tema ovog posta (crveno zaokružena na karti). No prije opisa Šoićeve špilje, pokušat ću pobrojati barem neke, od ukupno pedeset i jedne kosinjske špilje i jame. Napominjem kako je podataka o kosinjskim špiljama malo ili gotovo ništa, te je vrlo moguće da su neki nazivi i/ili lokacije pogrješne.
Pa krenimo redom:
- Markov ponor – ponor rijeke Like u Velebit prije izgradnje HE Kruščica. Ponor je važno nalazište jedinog slatkovodnog školjkaša na svijetu koji živi u podzemlju – Congerie kusceri.
- Golubinjača – kaže Hrvatska enciklopedija špilja kraj Kosinja u kanjonu rijeke Like. Ulaz je u špilju oko 80 m iznad korita. Pretpostavlja se da je od neolitika do novijih dana služila povremenomu boravljenju ljudi.
- Budina pećina (Petrićeva špilja) – endemske vrste flore i faune, opisano u studiji utjecaja na okoliš iz 2012.god. Granica Studenaca i Kosinja, japodski arheološki lokalitet, dvije povezane špilje.
- Katalinska pećina – u kojoj se prema narodnoj predaji nalazi se puna bačva blaga koju čuva vrag koji se pretvara u zmiju, a leži kod kuće Katalinove pokraj Like i ima otvor odozgo.
- Špilja kod mosta (Jama pećina Kosinj?) – ekshumacija žrtava Drugog svjetskog rata iz masovne grobnice u špilji-jami u selu Krš, desno od Kosinjskog mosta, desetak minuta hoda uz brdo iznad pravoslavne crkve Sv. Nikole
- Samogradić špilja – Špilja se nalazi pod Miletića vrhom u Donjem Kosinju
- Mramorna špilja – Donji Kosinj, Petranović draga
- Prašća jama – Donji Kosinj, izvor: Speleo klub Samobor
- Matina jama – Donji Kosinj, izvor: Speleo klub Samobor
- Šarina pećina – Krš
- Bocina (Boćina) jama – Lipovo Polje blizu Goljaka
- Dankov ponor (Dankova jama) – Lipovo Polje, Glumačko selo – Topografska karta TK 25
- Velika Golubinjka – nedaleko Dankovog ponora, jama se nalazi uz cestu između Stakić-Sela i Glumačkog Sela
- Marasova pećina – Mlakva
- Pećina na Čakovcu – Mlakva, Javorinske drage
- Kavgine špilje – Mlakva
- Šimerina jama – Bakovac Kosinjski?
- Šimčeva jama – Bakovac Kosinjski, Šimci, ispod Tičijeg brda – Topografska karta TK 25
- Zajska jama – Bakovac Kosinjski?
- Lepanova jama – Bakovac Kosinjski – Topografska karta TK 25
- Zlatanova jama – Bakovac Kosinjski, nedaleko lokaliteta Kosinjskog Ribnika – Topografska karta TK 25
- Jama kod Živulje – Bakovac Kosinjski, jama blizu izvora Živulja, Topografska karta TK 25
- Jama Enigma – pod vrhom Golić kod Štirovače
- Jama kod Sv. Ane – Gornji Kosinj, kod kapele sv. Ane, zaselak Šušanj
- Jama na Klančiću nalazi se na Šporčić Klancu, na ulazu u Kosinjski Bakovac, Gornji Kosinj
- Horvatova pećina – nalazi se nedaleko jezera Kruščica, podatak sa karte iz 1973.
- Dvije neimenovane pećine – od Mlakve prema Kruščici, podatak sa karte iz 1973.
- Šojićeva (Šoićeva) špilja – zaselak Podjelar, Gornji Kosinj
Šoićeva špilja nalazi se negdje na sredini zaselka Podjelar (detaljne koordinate prilažem), par stotina metara od prelaska potoka Bakovac na bentu (Mlinici). Potrebno je spustiti se sa ceste, proći kratku livadu, ući u šumu i popeti se stotinjak metara uz strmo brdo. Radi se o otvoru u velikoj živoj stijeni, kroz koji se provlači gotovo u ležećem položaju, da bi se svod špilje nakon desetak metara podigao i otvorio tri velike međusobno povezane prostorije. Treća i najudaljenija prostorija na nešto je nižoj razini od prve dvije, pa se u nju nismo spuštali. Nisam speleolog i ne mogu pisati o strukturi špilje, no onako laički ima se što vidjeti. Pronašli smo ostatke kostiju neke manje životinje, poslikali koliko se u mrklom mraku sa dvije baterije i mobitelima moglo i polako izašli van.
Uglavnom, šteta da se ovakav kraj uništava obzirom na te prirodne ljepote – o povijesnom značaju da ne govorimo. No uništava se zadnjih 70 godina, jer su 1935.god. samo Gornji i Donji Kosinj brojali oko 15.000 stanovnika. Više nego Otočac i Gospić zajedno u to vrijeme. Stoga obiđite Šoićevu špilju ako vas put nanese i dok još možete.
U Zagrebu, 20.10.2020.god., mr.sc. Ivan Mance