Ivan Mance

Kosinjska tiskara

Povijesna, informacijska i kartografska studija

Istraživanje o povijesti i glagoljaškoj baštini Kosinja te o Kosinjskoj tiskari kao mjestu tiskanja prve hrvatske knjige, Misala po zakonu rimskoga dvora od 22. veljače 1483., i druge hrvatske glagoljske tiskane knjige, Kosinjskog brevijara iz 1491.

2023.750 stranicaTvrdi uvez

Korice knjige Ivana Mancea s crvenim glagoljskim tiskom i grbom

Prvotisak u Kosinju

Ova knjiga predstavlja povijesnu, informacijsku i kartografsku studiju koja je nastala iz doktorskog rada u području srednjovjekovne povijesti, obranjenog na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu s najvišom pohvalom (summa cum laude). Ona je produkt prikupljanja povijesnih izvora i njihove kontekstualizacije kroz višegodišnji rad na problematici hrvatske inkunabulistike. Radi se o knjizi koja rasvjetljava prvorazredno kulturno-povijesno pitanje o mjestu tiskanja naše prve tiskane knjige, glagoljskog Misala po zakonu rimskoga dvora, otisnutog 22. veljače 1483. Danas taj datum slavimo kao Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva te dan NSK u Zagrebu.

Studija uspoređuje argumente za Kosinj, Modruš, Istru i Veneciju kao moguća mjesta prve hrvatske tiskare. Pritom razmatra što o kosinjskom glagoljaštvu govore ulomci rukopisnoga misala s početka 14. stoljeća i zapis Ambroza Kacitića u Novakovom misalu.

Dakle, na samom kraju 15. stoljeća u Kosinjskoj su tiskari otisnuti Misal po zakonu rimskoga dvora, tzv. Prvotisak, čije je tiskanje dovršeno 22. veljače 1483. godine, te Brevijar po zakonu rimskoga dvora iz 1490. godine. Pretpostavljenom organizacijom i financiranjem Anža (Ivana) VIII. Frankapana Brinjskog te radom Kosinjanina i prvog hrvatskog tiskara Ambroza Kacitića od plemena Kolunića Kosinj i Kosinjska tiskara postaju sinonim vrhunske razine hrvatske srednjovjekovne kulture, intelekta i pismenosti kojima smo stajali uz rame s najnaprednijim narodima Europe i svijeta.

Podatci o izdanju
Naslov
Kosinjska tiskara – povijesna, informacijska i kartografska studija
Recenzentiakademik Stjepan Ćosić
prof. dr. sc. Josip Jurčević
prof. dr. sc. Vlatka Vukelić
prof. dr. sc. Daniel Patafta
Godina izdanja2023.
FormatB5 · 17 × 24 cm
Broj stranica750
UvezTvrdi uvez
NakladnikKVAKA, Velika Gorica
SunakladniciŽupe Gornji i Donji Kosinj
Kosinj konzalting
Jezik izdanjaHrvatski
Masa1,55 kg
Fotografije189
Literatura778 izvora
DOI10.68268/kosinjska_tiskara
ISBN978-953-8417-22-1
Predaja knjige Kosinjska tiskara papi Lavu XIV.

Dar iz Like papi Lavu XIV.

U povodu 25. obljetnice osnutka Gospićko-senjska biskupija organizirala je zahvalno biskupijsko hodočašće u Rim. Hodočašće je trajalo od 10. do 15. studenoga 2025. Prvoga dana hodočasnici su pohodili Asiz, grad sv. Franje. Drugoga dana u Vatikanu sudjelovali su na misi koju je biskup Marko Medo predvodio na oltaru Katedre sv. Petra.

Trećega dana hodočašća, 12. studenoga 2025., hodočasnici Gospićko-senjske biskupije sudjelovali su na općoj audijenciji pape Lava XIV. na Trgu sv. Petra. Prigodu osobno pozdraviti Svetoga Oca imali su biskup Marko Medo i kancelar biskupije preč. Mišel Grgurić.

Kancelar Mišel Grgurić uručio je Papi tri dara iz Like: ličku kapu, bocu domaće rakije i knjigu dr. Ivana Mancea Kosinjska tiskara. Papa Lav XIV. s osobitim je zanimanjem prelistao nekoliko stranica knjige. Dar se nadovezao na pretisak glagoljaškoga Misala iz Kosinja koji je Papi nedugo prije uručio hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

Na odabiru knjige autor je zahvalio biskupu Marku Medi. Na inicijativi je zahvalio i kosinjskom župniku Peri Jurčeviću te kancelaru Mišelu Grguriću.

Prodaja knjige

Dosad je prodano 760 primjeraka knjige u Hrvatskoj i inozemstvu. Posebno smo ponosni na prodaju knjiga prilikom dvodnevnog predstavljanja u Beču, na primjerke prodane u SAD-u, Kanadi, Čileu, Australiji, Njemačkoj i Mađarskoj te na primjerke koji se nalaze u Aleksandrijskoj knjižnici i Nacionalnoj knjižnici Češke Republike.

Karta Hrvatske s mjestima u kojima su knjigu kupile fizičke osobe, knjižnice ili oboje
  • Fizičke osobe
  • Knjižnice
  • Fizičke osobe i knjižnice

Kosinj i glagoljica

Kao mogući lokaliteti naše prve tiskare u literaturi se navode Venecija, Modruš, Istra (Roč i/ili Izola) i Kosinj. Koja je snaga argumenata svakog pojedinog lokaliteta te na čemu se temelje indicije i pokazatelji za svaki predloženi lokalitet?

Što za kosinjsko glagoljaštvo i pretpostavljeni rad naše prve tiskare znače fragmenti Kosinjskog rukopisnog misala s početka 14. stoljeća – prvi put ubicirani izvan svake sumnje u Kosinj upravo u ovom istraživanju? Isto tako, kakvu vrijednost ima malo poznati Kosinjski zbornik Tomaša Petrinića iz 1503. godine napisan u Banj Dvoru – srednjovjekovnom zaselku Kosinja?

Što nam govori zapis Ambroza Kacitića u Novakovom misalu iz 1368. godine, napisan 15. studenog 1482. godine na zadnjoj stranici Novakovog misala – pozicioniran odmah iznad poznatog zapisa đakona Jurija? Koji je njegov značaj i na koji je način taj zapis povezan s radom naše prve i najstarije tiskare, ali i sa svim slijepim otiscima u našoj prvoj tiskanoj knjizi, Misalu po zakonu rimskoga dvora – otisnutog 22. veljače 1483. godine?

Kada je, koliko dugo i gdje u Kosinju egzistirala crkva sv. Jeronima te kakav značaj ima sv. Jeronim za Kosinj? Zašto su kosinjske crkve mijenjale svoja imena?

Što nam govori analiza 225 povijesnih karata od 15. do 19. stoljeća na kojima je zabilježen Kosinj? Koja je uloga povijesne kartografije i kosinjskih kartografskih toponima u definiranju povijesne važnosti Kosinja?

Kosinjska tiskara

Je li sadržajno ispravan povijesni izvor tzv. Opis Like i Krbave iz 1695. godine u kojem se spominju glagoljski brevijari otisnuti u gradu Kosinju? Gdje je mikrolokalitet grada Kosinja? Je li tzv. Kosinjski brevijar otisnut 1490., 1491. ili 1492. godine i što nam to govori o mogućem radu Kosinjske tiskare?

Tko je rođeni Kosinjan iz Dubovika – srednjovjekovnog zaselka Kosinja, danas oko sela Vukelići u Donjem Kosinju – đakon, kasnije svećenik i javni bilježnik, pavlin, stručnjak za hrvatski crkvenoslavenski jezik i glagoljicu, poznavatelj bosančice i latinskog jezika, vrhunski srednjovjekovni intelektualac Ambroz (Broz) Kacitić od plemena Kolunića i koja je njegova uloga u pretpostavljenom radu Kosinjske tiskare?

Što predstavlja slijepi tisak (utisnuta slova bez boje, njem. Blindruck, engl. blind press, blind printing) koji dolazi u svim primjercima naše prve tiskane knjige uvijek istog sadržaja te identičnog broja otisnutih znakova, a koji se nalazi na pet različitih stranica Prvotiska, na devet mjesta – ukupno 340 znakova? Je li tim otiscima Ambroz Kacitić ostavio svoj potpis i trag u našem Prvotisku, koristeći metodu svojevrsnog srednjovjekovnog kodiranja?

Odgovore na ova i još mnoga druga pitanja – kojima se Kosinj i Kosinjska tiskara čvrsto pozicioniraju na karti najstarijih tiskara svijeta – potražite u ovoj knjizi!

Istraživanja Kosinja

Povijesna karta Tabula Hungariae iz 1528.

Ivan Mance

Kosinjska tiskara

Povijesna, informacijska i kartografska studija

Istraživanje o povijesti i glagoljaškoj baštini Kosinja te o Kosinjskoj tiskari kao mjestu tiskanja prve hrvatske knjige, Misala po zakonu rimskoga dvora od 22. veljače 1483., i druge hrvatske glagoljske tiskane knjige, Kosinjskog brevijara iz 1491.

2023.750 stranicaTvrdi uvez

Korice knjige Ivana Mancea s crvenim glagoljskim tiskom i grbom
Podatci o izdanju
Naslov
Kosinjska tiskara – povijesna, informacijska i kartografska studija
Recenzentiakademik Stjepan Ćosić
prof. dr. sc. Josip Jurčević
prof. dr. sc. Vlatka Vukelić
prof. dr. sc. Daniel Patafta
Godina izdanja2023.
FormatB5 · 17 × 24 cm
Broj stranica750
UvezTvrdi uvez
NakladnikKVAKA, Velika Gorica
SunakladniciŽupe Gornji i Donji Kosinj
Kosinj konzalting
Jezik izdanjaHrvatski
Masa1,55 kg
Fotografije189
Literatura778 izvora
DOI10.68268/kosinjska_tiskara
ISBN978-953-8417-22-1
Predaja knjige Kosinjska tiskara papi Lavu XIV.

Dar iz Like papi Lavu XIV.

U povodu 25. obljetnice osnutka Gospićko-senjska biskupija organizirala je zahvalno biskupijsko hodočašće u Rim.

Trećega dana hodočašća, 12. studenoga 2025., hodočasnici Gospićko-senjske biskupije sudjelovali su na općoj audijenciji pape Lava XIV. na Trgu sv. Petra. Prigodu osobno pozdraviti Svetoga Oca imali su biskup Marko Medo i kancelar biskupije preč. Mišel Grgurić.

Kancelar Mišel Grgurić uručio je Papi tri dara iz Like: ličku kapu, bocu domaće rakije i knjigu dr. Ivana Mancea Kosinjska tiskara. Papa Lav XIV. s osobitim je zanimanjem prelistao nekoliko stranica knjige. Dar se nadovezao na pretisak glagoljaškoga Misala iz Kosinja koji je Papi nedugo prije uručio hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

Prodaja knjige

Dosad je prodano 760 primjeraka knjige u Hrvatskoj i inozemstvu. Posebno smo ponosni na prodaju knjiga prilikom dvodnevnog predstavljanja u Beču, na primjerke prodane u SAD-u, Kanadi, Čileu, Australiji, Njemačkoj i Mađarskoj te na primjerke koji se nalaze u Aleksandrijskoj knjižnici i Nacionalnoj knjižnici Češke Republike.

Karta Hrvatske s mjestima u kojima su knjigu kupile fizičke osobe, knjižnice ili oboje
  • Fizičke osobe
  • Knjižnice
  • Fizičke osobe i knjižnice

Kosinj i Kosinjska tiskara

Što za kosinjsko glagoljaštvo i pretpostavljeni rad naše prve tiskare znače fragmenti Kosinjskog rukopisnog misala s početka 14. stoljeća – prvi put ubicirani izvan svake sumnje u Kosinj upravo u ovom istraživanju? Isto tako, kakvu vrijednost ima malo poznati Kosinjski zbornik Tomaša Petrinića iz 1503. godine napisan u Banj Dvoru – srednjovjekovnom zaselku Kosinja?

Što nam govori zapis Ambroza Kacitića u Novakovom misalu iz 1368. godine, napisan 15. studenog 1482. godine na zadnjoj stranici Novakovog misala – pozicioniran odmah iznad poznatog zapisa đakona Jurija?

Kada je, koliko dugo i gdje u Kosinju egzistirala crkva sv. Jeronima te kakav značaj ima sv. Jeronim za Kosinj? Zašto su kosinjske crkve mijenjale svoja imena?

Što nam govori analiza 225 povijesnih karata od 15. do 19. stoljeća na kojima je zabilježen Kosinj? Koja je uloga povijesne kartografije i kosinjskih kartografskih toponima u definiranju povijesne važnosti Kosinja?

Je li sadržajno ispravan povijesni izvor tzv. Opis Like i Krbave iz 1695. godine u kojem se spominju glagoljski brevijari otisnuti u gradu Kosinju?

Tko je rođeni Kosinjan iz Dubovika – srednjovjekovnog zaselka Kosinja, danas oko sela Vukelići u Donjem Kosinju – Ambroz (Broz) Kacitić od plemena Kolunića i koja je njegova uloga u pretpostavljenom radu Kosinjske tiskare?

Što predstavlja slijepi tisak (utisnuta slova bez boje, njem. Blindruck, engl. blind press, blind printing) koji dolazi u svim primjercima naše prve tiskane knjige uvijek istog sadržaja te identičnog broja otisnutih znakova, a koji se nalazi na pet različitih stranica Prvotiska, na devet mjesta – ukupno 340 znakova?

Odgovore na ova i još mnoga druga pitanja – kojima se Kosinj i Kosinjska tiskara čvrsto pozicioniraju na karti najstarijih tiskara svijeta – potražite u ovoj knjizi!

Istraživanja Kosinja

Povijesna karta Tabula Hungariae iz 1528.