Ivan Mance: Otvoreno pismo HEP-u vezano uz projekt HES Kosinj

Iz medija:
MojZagreb.info, 22. ožujka 2024. LINK
HOP portal, 23. ožujka 2024. LINK

* Ovo pismo poslano je mr.sc. Vedranu Juriću – Izvršnom direktoru kapitalnih investicija HEP-a te u kopiji na cijelu aktualnu Upravu HEP d.d., šefa gradilišta HES Kosinj Tomislava Tomića te vlč. Peru Jurčevića – župnika Gornjeg i Donjeg Kosinja. U pismu još jednom molim za konstruktivan dogovor i razgovor o konkretnim aktivnostima, zaključno do 22. ožujka 2024. Kako se nitko iz HEP-a nije udostojio javiti i ponuditi neko rješenje, s navedenim datumom ovo pismo postaje otvoreno i javno. Isto tako, u pismu se obraćam “per tu”, jer sam s gospodom Jurićem i Tomićem, od našeg upoznavanja na sučeljavanju u Matici hrvatskoj 22. studenog 2022. do datuma ovog pisma 22. veljače 2024. – odavno prešao “na ti”. Zašto? Do toga je došlo spontano u opetovanim telefonskim pozivima i sastancima u HEP-u gdje sam strpljivo 15 mjeseci predlagao, obrazlagao i molio da se nešto napravi za kosinjske ljude koji odlaze, kao i one koji ostaju, za kosinjsku arheologiju i prebogatu povijest, za Kosinj općenito. Rezultat mojih pristojnih, znanstveno utemeljenih i ljudskih nastojanja s HEP-om = čista nula. Na tom tragu, neovisan o bilo kome i nevezan na bilo što – sa samo jednim ciljem, a to je Kosinj u najširem smislu te riječi, ne zastupajući nikoga nego svoja osobna uvjerenja i stavove, ne preostaje mi ništa drugo nego se okrenuti “zaštiti života i zdravlja radnika i svih drugih sudionika projekta HES Kosinj.” Što to znači, kako i na koji način pročitajte u ovom pismu. Rezultate, kakvi god bili, vidjet ćemo u narednom razdoblju.

Pismo poslano HEP-u na Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva te 541. obljetnicu tiskanja Prvotiska u Kosinju, 22. veljače 2024. Objavljeno kao otvoreno pismo 22. ožujka 2024.

Poštovani gospodine Vedrane,

molim Te uzmi si vremena i pročitaj u miru ovaj tekst uz moje isprike na njegovoj duljini, no eto takve su okolnosti. Isto Te tako molim nemoj ovo niti u kojem slučaju doživljavati osobno, radi se o poslovnim aktivnostima HEP-a kojima si Ti eto na čelu. Naše sučeljavanje u Matici hrvatskoj gdje smo se svi skupa i upoznali bilo je 22. studenog 2022. Od tada do evo Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva 22. veljače 2024. – kada predstavljam moju knjigu u Osijeku – prošlo je točno 15 mjeseci. Nakon sučeljavanja, koliko se sjećam Ti si prišao Peri Jurčeviću i meni te predložio izmijene kontakata, gdje će Tomislav Tomić biti „časnik za vezu“. Predložio si susret na kojem ćemo prodiskutirati situaciju i pokušati naći neki zajednički dogovor.

S lijeva na desno: Branimir Bilić-voditelj, mr.sc. Vedran Jurić – direktor kapitalnih investicija HEP d.d. Prijepori oko izgradnje Hidrocentrale u Kosinju, Matica hrvatska, 22. studenog 2022. Izvor: Youtube Matice hrvatske
Prijepori oko izgradnje Hidrocentrale u Kosinju, Matica hrvatska, 22. studenog 2022. Izvor: Youtube Matice hrvatske

U ovih dakle 15 mjeseci ja sam se osobno susreo s Tomislavom najmanje 10-tak puta, bio kod Vas u HEP-u ako se ne varam tri puta, kontaktirao Tomislava na mobitel najmanje 30 puta, tražio Tvoj mobitel i kontaktirao Tebe zadnjih tjedana preko nekoliko puta, pisao poruke Tebi i Tomislavu na Wapp, slao mailove, bio maksimalno konstruktivan. Svi smo skupa prešli na „per tu“ koliko smo međusobno komunicirali. Da ne duljim i bez obzira na sve interne HEP-ove probleme koje svaki veliki sustav ima, vremena i pokušaja za konstruktivan dogovor bilo je više nego dovoljno u ovih 15 mjeseci. Rezultat: nismo se pomaknuli s mrtve točke, HEP i Ti koji ga u ovom poslu predstavljaš, niste napravili ništa od predloženog, zamoljenog i komuniciranog. Niti pokušali, kamoli napravili.

Razumijem da ste ogroman i radi toga djelomično trom sustav, radio sam u takvom sustavu na sličnoj razini kao što je Tvoja, no da je volje i htijenja odavno bismo se pomakli s mrtve točke. Neću pisati o načinu kako ovo provodite – HEP nije sposoban posljednjih pet godina u dopisu za prijedlog izvlaštenja promijeniti broj telefona Vašeg odvjetnika Ivana Maloče koji na fiksnom telefonu koji stavljate u dopis nije dostupan od 2018. godine – halo! A gdje je onda nešto ozbiljnije poput arheologije, uređenja radilišta i prometnica, korektnih izvlaštenja za stambene prostore ljudima koji tamo žive, humanog rješavanja iskapanja posmrtnih ostataka, ulaganja u Donji Kosinj itd. itd. HEP je investitor – koji je uvijek u gradnji odgovoran prema propisima, a Ti si prvi među jednakima koji tog investitora predstavlja. Ti, Uprava i ostatak vrha menadžmenta HEP-a, svatko po svojim ovlaštenjima.

No, da se vratim na temu i poantu ovog dopisa. Ja ne predstavljam nikoga osim sebe, nisam zastupnik formalni ili neformalni naroda Kosinja niti bilo koga drugog, ne pripadam nikakvim aktivistima (zelenima, žutima, crvenima ili plavima), nisam član niti jedne političke stranke niti na bilo koji način imam u ovome bilo kakav politički, financijski, pravni, organizacijski, poslovni, akademski, znanstveni ili bilo koji drugi interes. Moj jedini interes jest Kosinj kao kolijevka hrvatske povijesti i kulture – kao jedno od najvažnijih mjesta uopće u historiografiji hrvatskog naroda i hrvatskog identiteta. Pročitaj moju knjigu, naučit ćeš puno i bit će Ti jasnije ovo što govorim. Bez lažne skromnosti – ta knjiga trebala bi biti obavezno štivo svima u HEP-u koji su na bilo koji način uključeni u projekt HES Kosinj. To je onaj narod i ona država koja ima onaj grb bedema (popularno šahovnice) kojim si “verbalno mahao” na sučeljavanju dragi Vedrane. Upravo taj.

Ivan Mance. Prijepori oko izgradnje Hidrocentrale u Kosinju, Matica hrvatska, 22. studenog 2022. Izvor: Youtube Matice hrvatske

U tom kontekstu, ja mogu biti problematičan upravo u tome što nisam dio sustava, nisam pod ničijim nadzorom. Ne može me „klepiti po ušima“ i ušutkati direktor, predsjednik uprave, biskup, župnik, predsjednik vatrogasnog društva, voditelj katedre, dekan, načelnik, gradonačelnik ili netko deseti. Financijska neovisnost i privatni sektor imaju svoje prednosti. No, budimo realni kao usamljeni pojedinac nemam neke mogućnosti ravnopravno komunicirati s velikim HEP-om (to nam je svima jasno), jer negira i zanemaruje sve ovo o čemu govorim. No imam nešto drugo. Imam znanje o Kosinju možda i najobimnije trenutno u Republici Hrvatskoj, ali ne samo o Kosinju već i o zaštiti na radu (dalje: ZNR) i zaštiti od požara (dalje: ZOP) kojima se profesionalno bavim posljednjih 27 godina i gdje sam – bez lažne skromnosti – relativno poznat i cijenjen u struci. U tom kontekstu ne preostaje mi ništa drugo nego početi koristiti ovo drugo znanje, pošto s ovim prvim nisam uspio napraviti za Kosinj ništa.

Dakle, želim Te obavijestiti kako ću pričekati iz pristojnosti prema Tebi i Tomislavu s bilo kakvim aktivnostima još mjesec dana – što će biti ukupno 16 mjeseci i zaključno do 22. ožujka 2024., a u nadi da ćeš se javiti s prijedlogom našeg sastanka. Ako se sastanak održi na njemu bih molio i očekivao zapisnički s potpisom i pečatom ostvariti dogovor oko konkretnih aktivnosti, modus financiranja tih aktivnosti i najvažnije – rokove provođenja dogovorenih aktivnosti. Nemojmo se molim Te susretati ukoliko ne možemo definirati i konkretno dogovoriti barem nešto od aktivnosti koje treba provesti. Prostora i prijedloga je puno, birajte gospodo one koje možete u nekom razumnom roku – prije dovršetka projekta – ostvariti:

  • Komunikacija u Kosinju s mještanima oko narednih poslova i aktivnosti HEP-a na projektu HES Kosinj;
  • Sustavno ili zaštitno arheološko istraživanje (ne sondiranje) Groba Ilirske kneginje, crkve sv. Antuna Padovanskog i župnog ureda, crkve Mlade Nediljice u Mlakvi i kapele sv. Ane u Šušnju – to sve ide pod vodu;
  • Sustavno ili zaštitno arheološko istraživanje grada Kosinja – Kosinjske tiskare, Bana Dvora i crkve sv. Petra i Pavla – Pavlinskog samostana kao tri najvažnija arheološka lokaliteta na hrvatskoj i europskoj razini;
  • Gradnja muzeja Kosinja u kojem će se izložiti pronađeni arheološki eksponati. Drvena, montažna, nekakva kuća u Bakovcu Kosinjskom gdje bi se eksponati postavili prema pravilima muzejske struke. Dakle, pronađeno ne ide iz Kosinja;
  • Ulaganje u infrastrukturu Donjeg Kosinja: telefon, Internet, škola, policija, ambulanta, kanalizacija, vodovod…;
  • Uređenje Krušičkog jezera i novog Kosinjskog jezera u smislu turističkih sadržaja (vidikovci, pristupne cestice, info ploče, rasvjeta, itd.);
  • Asfaltiranje i uređenje ceste Bakovac Kosinjski – Jablanac uz pristup Jeli Car;
  • Asfaltiranje i uređenje ceste Bakovac Kosinjski – Pisani Kamen;
  • Humano rješavanje kostiju iz groblja Mance Drage onih koje još stoje u vrećama i onih koje su nabacane u kosturnicu na način postavljanja spomenika zajedničke grobnice na novom groblju u Bakovcu. Za Boga miloga to su kosti naših prabaka i pradjedova, halo Vedrane, halo predsjedniče Uprave HEP-a;
  • Zakonito i civilizirano izvođenje radova. Ne može cesta i gradilište onako izgledati, uvjerit ćete se kako postoje Pravilnici koji to definiraju. Dakle investitor je ponavljam najodgovorniji.

Cijene izvlaštenja namjerno ne spominjem, jer nisam odvjetnik niti zastupnik mještana Kosinja niti me je za to bilo tko ovlastio – to ćete s odvjetnicima mještana komunicirati i već komunicirate koliko je meni poznato.

Vlč. Pero Jurčević, župnik Gornjeg i Donjeg Kosinja. Prijepori oko izgradnje Hidrocentrale u Kosinju, Matica hrvatska, 22. studenog 2022. Izvor: Youtube Matice hrvatske

Nakon 22. ožujka, samostalno i neovisno o bilo kome krećem s aktivnostima oko zaštite na radu i zaštite od požara na ovom projektu. Meni nije nikakav problem dva-tri puta mjesečno, u različitim danima doći iz Zagreba u Kosinj, poslikati stanje gradilišta na javnoj površini kroz moj unutarnji nadzor i prijaviti Državnom inspektoratu ukoliko uočim neke nepravilnosti. Inspekcija mora po Zakonu izaći na svaku prijavu. Naprosto mora. Dakle, provodit ću neovisni nadzor te mojim stručnim znanjima u ZNR i ZOP besplatno pomoći investitoru, glavnom izvođaču i podizvođačima u potpunosti se uskladiti s propisima zaštite na radu i zaštite od požara. Mali tip: postoji pravilnik koji regulira uređenje gradilišta na prometnicama, postoji pravilnik koji definira koordinaciju ZNR na gradilištima, postoji cijeli niz aktivnosti u smislu ZNR i ZOP koje trenutno ne provodite kako biste trebali – a morate Vedrane, jer tako kažu propisi i zamisli – definiraju i kazne. Nitko pa ni premijer, a kamoli predsjednik Uprave HEP-a nije tako moćan da bi mogao to eskivirati. Znaš zašto? Zato što je u pitanju zaštita života radnika i drugih ljudi na gradilištu. Prilažem nekoliko aktualnih primjera:

Vidimo kako su pozatvarali pola gradilišta u Zagrebu radi skela – čista ZNR. LINK
Sjetimo se kako je direktor Drava International u Osijeku za manje od mjesec dana nakon požara završio u istražnom zatvoru – čista ZNR i ZOP. LINK
Odgovorne osobe HEP-a zadužene za slučaj prije nekoliko godina kad su Vam se utopila dva ili tri radnika u Dubrovniku provlačit će se po Sudu još godinama s Bog zna kakvim ishodom. Nedavno na sudu i “stari” predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić – isto tako ZNR i ZOP. LINK
Nešto stariji slučaj Karlovačke pivovare, gdje su CO2 iz proizvodnje ispuštali u potok, pa je poginuo slučajni prolaznik. Odgovorne osobe završiše u zatvoru na 3,5 godina svaki, pivovara platila Državi 3 mil. kn i obitelji barem toliko. Treba li reći? Čista ZNR. LINK
I tako redom.

Suma summarum cijele priče – a raditi u Kosinju morate još nekoliko godina: morat ćete se jako potruditi uskladiti sve zakonske zahtjeve u smislu ZNR i ZOP, no ne sumnjam da vi to – uz moju pomoć – možete. Info za kolege pravnike koji će ovo čitati, ponavljam: ovo nije izrečena prijetnja ili na bilo koji način osobno obraćanje bilo kome u HEP-u. Ovo je isključivo podsjećanje kako HEP, kao i svi drugi poslodavci i investitori u Republici Hrvatskoj, mora poštivati pozitivne propise Republike Hrvatske, vezane uz zaštitu zdravlja i sigurnost radnika na radu.

Prijepori oko izgradnje Hidrocentrale u Kosinju, Matica hrvatska, 22. studenog 2022. Izvor: Youtube Matice hrvatske

Uzmimo za primjer sljedeće: arheološka nalazišta se po Zakonu moraju zaštitno istražiti prije izvođenja radova. Iako postoji zakonska obveza zaštitnog arheološkog istraživanja, Vi niti jedno u Kosinju napravili niste. Ne sondiranje Vedrane, već zaštitno iskapanje. Razlika je ogromna. I nikome ništa. Ali između toga i zaštite na radu postoji drastična razlika. Provođenje mjera zaštite na radu i zaštite od požara zakonska je obveza svakog poslodavca koji zapošljava dva ili više radnika, svakog investitora u gradnji te svakog izvođača bilo kakvih građevinskih radova ili drugih poslovnih aktivnosti. I tu se radi svašta, no u tom segmentu na svaku prijavljenu nepravilnost, inspekcija mora izaći te rješenjem i/ili kaznama (ili čak privremenim zatvaranjem gradilišta) uskladiti uočene nedostatke. Susjeda je u mojoj zgradi u Gajnicama prijavila inspekciji ZOP-a kako držimo bicikle u stubištu – zamisli drame, zbog čega nema pravilnog prostora za evakuacijske puteve. Što misliš je li inspekcija ZOP-a izašla na uviđaj? Naravno da jest i rješenjem naložila u roku od 30 dana ispraviti nedostatke. Jedna nebitna zgrada od 35 stanova u zagrebačkim Gajnicama, naspram jednog od najvećih projekata trenutno u RH – što misliš hoće li tu inspekcija izlaziti?

S lijeva na desno: mr.sc. Vedran Jurić – direktor kapitalnih investicija HEP-a i Tomislav Tomić – šef gradilišta HES Kosinj. Prijepori oko izgradnje Hidrocentrale u Kosinju, Matica hrvatska, 22. studenog 2022. Izvor: Youtube Matice hrvatske

Kao zabrinuti građanin imam svako pravo upozoravati Državni inspektorat i inspekciju ZOP-a pri MUP-u na uočene nedostatke, jer nam je svima u interesu zaštititi živote i zdravlje radnika te drugih osoba na radu gradilišta HES Kosinj.

S osobitim poštovanjem, u Zagrebu 22. veljače 2024. – objavljeno 22. ožujka 2024.
dr.sc. Ivan Mance


Priloženo u kopiji:

  • Predsjednik Uprave HEP-a gosp. Vice Oršulić
  • Član Uprave HEP-a mr.sc. Petar Sprčić
  • Član Uprave HEP-a, gosp. Tomislav Šambić
  • kosinj_senj@hep.hr
  • Gosp. Tomislav Tomić, rukovoditelj gradilišta HES Kosinj
  • Vlč. Pero Jurčević, župnik Gornjeg i Donjeg Kosinja
Ivan Mance s manjim dijelom ondašnjeg tima zaštite na radu HP- Hrvatska pošta d.d. prigodom dobivanja državnog “Priznanja za postignuća u zaštiti života i zdravlja radnika na radu te unaprjeđenje sustava zaštite na radu”. Priznanje dodjeljuje Republika Hrvatska na prijedlog struke, za unaprjeđivanje zaštite na radu na razini cijele države. Izvor: vlastiti, 2015. godina.