Uvod
Za nas Kosinjane nije nikakva novost kako Kosinj ima podosta izvora i vrela, jer gotovo uz svaki kosinjski zaselak ima poneki bunar, vrilo, izvor.
No koliko zaista Kosinj ima izvora i što nam to o Kosinju govori?
U kontekstu izgradnje skore HES Kosinj2 opet se referiramo na nesretnu Studiju utjecaja na okoliš, a koja kaže: „Na užem promatranom području (na udaljenosti do 1000 m od planiranog zahvata) HES Kosinj nalazi se 65 objekata s podzemnim staništima (špilje, jame, ponori i izvori). Od ukupno 65 evidentiranih objekata, 27 objekata ima karakteristike špilja, 24 objekta ima karakteristike jama, te je 14 sa karakteristikama izvora.“ Je li to u potpunosti točno?

Jedno od najstarijih “vrela” koji govori o kosinjskim “izvorima” datira u 1696.god. i dokument pod nazivom: “Kratak i sadržajan opis dviju županija hrvatskog kraljevstva Like i Krbave” – LINK. Dokument koji je izuzetno značajan i kao povijesni izvor postojanja kosinjske tiskare, govori između ostalog: “Odavde (od Jablanca, op. Mance), prešavši planine i šume, silazeći prema nižem području, stiže se u Kosinj. Utvrda (misli se na grad Kosinj, odnosno gradinu na Kosinjskom Ribniku, op. Mance) se nalazi na uzvisini i od nje su preostale samo ruševine. Bogat je nepresušnim izvorima. Da je ovo mjesto za vrijeme onih kršćana, koji su tu prije obitavali, bilo slavno i nadaleko poznato, vani i u zemlji, dokaz su tiskani ilirski (glagoljski, op. Mance) brevijari, koji su ovdje tiskani, kao što se to čita u bilješci onih brevijara, kojima se sada služe svećenici glagoljaši pri čitanju kanonskih časova.”
Pisalo se o kosinjskim “izvorima” i u drugim “vrelima”, no postavlja se pitanje koliko je Kosinj zaista “bogat izvorima vode” i gdje su im mikrolokacije? Poznata su nam prirodna svojstva krša, uz koja su povezane i rijeke ponornice. Tako portal “Priroda Hrvatske” navodi sljedeće: “Izvori u kršu neminovno su povezani s tipičnim krškim fenomenima, kao što su krška polja i rijeke ponornice. Krški su izvori dobro definiran pojam – vezani su uz korozijom oblikovane kanale u podzemlju koji efikasno dreniraju velika područja i koncentriraju izviranje na manjem broju izdašnih izvora. Često se nazivaju i vrelima jer voda ovdje „vrije“, odnosno izvire.” – LINK Dakle u krškom se području, još ako je u blizini ponornica (rijeka Lika), očekuje ponešto vrilica, izvora, vrela. Rekli bismo ništa posebno.

Analiza
Zahvaljujući Hrvatskoj osnovnoj karti (HOK ili HOK5) koja je temelj svih ostalih karti u RH (za izradu katastra, prostornih planova, topografskih karti, itd.), danas možemo napraviti kvalitetnu analizu svih vrela, vrilica i izvora u kosinjskom kraju. O HOK se može detaljnije pročitati na stranicama Središnjeg državnog portala/Državne geodetske uprave – OVDJE. Pristupiti karti HOK možete OVDJE. Zahvaljujući angažmanu nekolicine znanstvenika koji su u suradnji sa Državnom geodetskom upravom oformili “Geodetski planinarski portal”, HOK možemo bez problema svakodnevno koristiti. Jedan od znanstvenika koji su organizatori i suradnici Geodetskog planinarskog portala je i prof.dr.sc. Drago Špoljarić, redoviti profesor na Geodetskom fakultetu u Zagrebu i naš Kosinjan iz Bakovca Kosinjskog.
Dakle analizirajući kartu HOK pronašli smo točno 42 (četrdeset i dva) izvora na kosinjskom području. Sam po sebi broj je fascinantan, no što nam to analitički govori? Dakle na otprilike 19.233Ha analiziranog područja Kosinja, odnosno 192km2, tj. oko 0,34% ukupnog kopnenog teritorija RH, nalaze se 42 izvora.

Registar geografskih imena RH donosi nam podatak kako u RH imamo 2.122 vrela (izvora). Iz toga proizlazi da se na kosinjskom mikropodručju području nalazi gotovo 2% svih izvora vode u RH. Obzirom na površinu Kosinja i cijelog kopnenog teritorija Republike Hrvatske, ovdje govorimo kako Kosinj ima gotovo 6 puta više izvora vode od prosjeka u Republici Hrvatskoj. Naravno, pitanje jest koliko je izvora u Kosinju aktivno i koja je njihova izdašnost; koliko je toponima u RH digitalizirano, odnosno preneseno u Registar geografskih imena, itd.
Analitika izvora vode daleko je složenija, pa za primjer donosimo rad Stjepana Miletića, koji analizira izvore pitke vode na području Parka prirode Papuk. Tako se PP Papuk prostire na 336km2, a na tom području Miletić detektira ukupno 61 izvor vode. Ilustracije radi, Park prirode Papuk ima prosječno 1 izvor na 5,5km2, dok Kosinj ima prosječno 1 izvor na 4,57km2, a što je oko 20% više izvora po km2 u korist Kosinja. Ponavljamo, analitika izvora vode daleko je složenija, no razvidno je, analizirajući dostupne podatke, da kosinjski kraj po izvorima vode ide u korak i sa našim parkovima prirode.
Zakon o zaštiti prirode (NN NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19), u čl. 115. donosi: “Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima, naglašenim krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijednostima. Park prirode ima i znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu te rekreativnu namjenu.” Prepoznajemo li ovdje obilježja Kosinja – i naravno ne samo po izvorima vode? Obzirom je voda “nafta budućnosti” ili će biti “cjenjenija od zlata”, utoliko dodatno zapanjuje što desetljećima radimo s Kosinjem.
Niže donosimo kompletni popis i geografske koordinate svih izvora vode u Kosinju. Koordinate možete doslovno kopirati u GoogleMaps i dobit ćete povratno približnu geografsku lokaciju svakog pojedinog izvora, a kako je to prikazano na slici – primjer vrelo Begovača.


BAKOVAC KOSINJSKI
Begovača
44.734722, 15.115556
Mataćeva kamenica
44.718611, 15.083056
Vodica
44.730000, 15.131111
Živulja
44.715833, 15.112222
Crno Vrelo
44.707500, 15.141667
Butinsko Vrelo
44.707500, 15.171389
I.Vrelac
44.706667, 15.177778
Pršći Vrelac
44.713056, 15.208333
Vrelac (Šimci)
44.707500, 15.205278
Zajcova Jama
44.702778, 15.216111
Zlatanova Jama
44.702222, 15.218611
Vrelac (Pleše)
44.709167, 15.220278
Maćanov izvor
44.699444, 15.227222
Žužino vrelo
44.700556, 15.224167
Grgurićev Zdenac
44.702222, 15.233611
GORNJI KOSINJ
Šuljarov Vrelac
44.705833, 15.237778
Klobučarevo Vrelo
44.705000, 15.249722
Pavorčev Vrelac
44.707500, 15.256389
Šoićev Vrelac
44.708611, 15.263889
Petrovićev bunar
44.714167, 15.257778
Golikovo Vrelo
44.711944, 15.280833
Vrilac (Ražić)
44.723333, 15.271944
MLAKVA I KRŠ
Pećina (vrelo)
44.723056, 15.288889
I. Vrelina
44.722500, 15.288056
Čudinovac
44.715833, 15.298889
Marinovac
44.715278, 15.299444
Bakar bunar
44.708056, 15.309444
Barinovac
44.701389, 15.295278
LIPOVO POLJE, ZAMOST
Brujino Vrelo
44.729722, 15.268333
Kričkovo Vrelo
44.729167, 15.265000
Miševo Vrelo
44.731389, 15.261389
Škarino Vrelo
44.732222, 15.259722
Isino Vrelo
44.733056, 15.256111
Štokinovac
44.736111, 15.256667
Kokotsko Vrelo
44.736667, 15.248889
Mrvićevo Vrelo
44.741389, 15.241944
Uzelačko Vrelo
44.745278, 15.232222
Vukovo Vrelo
44.748611, 15.223889
Strmac Vrelo
44.752500, 15.210556
DONJI KOSINJ, RUDINKA, GOLJAK
Pražino Vrelo
44.742222, 15.271667
Peršićeva Jama
44.754444, 15.244722
Vrelo (Basarica)
44.751389, 15.240556
Toponimija kosinjskih vrela također je izuzetno zanimljiva jer donosi sljedeće nazive za “izvor vode”: vrelo, kamenica, vodica, vrelac, jama, izvor, zdenac, bunar, vrilac i vrelina. Nekoliko toponima nema u nazivu “izvor” i druge hidronime već se nazivaju: Begovača, Čudinovac, Marinovac, Barinovac, itd.
Postavljanjem svih kosinjskih izvora vode u GoogleMaps dobivamo sljedeću sliku:


Prikaz vrela naprosto zapanjuje svojom gustoćom oko potoka Bakovac ili kako ga u Gornjem Kosinju nazivaju “Jarak” te oko rijeke Like u Lipovom Polju i Donjem Kosinju. Obzirom se radi o krškom poroznom području, vode probijaju sa obje strane kosinjskih “brdina” kroz “vrilice” te potom pune potok Bakovac (koji se ulijeva u rijeku Liku), kao i samu rijeku Liku. Pritisak voda radi konstitucije samog terena (završetak kosinjske doline) popušta pomakom od same doline prema Begovači (ili prema Mlakvi) te se gustoća vrela smanjuje. Ovom grafikom postaje jasniji i sukob drevnih Ilirskih plemena Ortoplina i Parentina (utanačen na Pisanom kamenu) oko vrela Begovače (prvo vrelo desno od Pisanog kamena).
Zaključak
Ukoliko pitka voda čini okosnicu ljudske civilizacije od stare Mezopotamije na ovamo (Mezopotamija je najstarija poznata ljudska civilizacija, prostirala se između rijeka Eufrata i Tigrisa, bila je plodna nizina omeđena planinama u kojoj su poplave i suše utjecale na život njenih stanovnika – LINK), zaista ne čudi da je Kosinj bio naseljen od Antike.
Isto tako, za sve one koji Kosinj postavljaju kao neko malo ličko seoce, pričali o tiskari, HES Kosinj2 ili drugim temama, vrijedi ilustrirati i ovo: teritorijalno ili površinom Kosinj je sa svojih 192km2 veći od Rijeke (43,5km2), Splita (79,4km2), Osijeka (169km2), Pule (51,7km2), Varaždina (59,5km2), Dubrovnika (143km2), Vukovara (100,3km2), i da ne nabrajamo druge manje gradove u Hrvatskoj – LINK.
Nadalje, Kosinj je 1882.god. imao 8.287 stanovnika, a Zagreb je, kao najnaseljeniji grad u RH, u to vrijeme imao 30.830 stanovnika.


Obzirom Zagreb u najužem smislu danas ima oko 800.000 stanovnika, takvim prirodnim prirastom Kosinj bi danas imao oko 215.000 stanovnika. Time bi Kosinj i stanovništvom bio veći od svih gore pobrojanih gradova od kojih je veći i površinom. Sapienti sat ili pametnomu dosta.
Međutim politika je Kosinju nakon 2.000 godina kontinuiranog života ljudi na tom području (moguće i puno duže, no za to trenutno nemamo povijesnih dokaza – Vinkovici su najstariji grad u Europi sa povijesti dužom od 8.000 god.) i bez obzira na sve prirodne, povijesne, kulturološke, biološke i druge fenomene koje sadrži (između ostalog i izvore vode analizirane u ovom članku), sustavnim nečinjenjem u zadnjih samo 70tak godina, namijenila završetak na dnu hidroakumulacije HES Kosinj2.
Fotografije kosinjskih vrilica





U Zagrebu, 08.12.2020.god., mr.sc. Ivan Mance