Dana 8. ožujka 2025. poslao sa Agenciji za odgoj i obrazovanje (dalje: AZOO) opširnije pismo – preuzmite [ovdje] – u kojem ih, kao glavne organizatore i financije Male glagoljske akademije žakan Juri Roč (dalje: MGA) upozoravam oko netočnosti i povijesnih neistina koje u Roču uče našu djecu, sredstvima poreznih obveznika. MGA se provodi u Roču preko 30 godina, klinci svaku godinu nekoliko dana uče glagoljicu, druže se, obilaze Aleju glagoljaša, proučavaju tiskanje u pretiskalnici Frana Pare itd. Hvale vrijedna manifestacija, no u Roču zaista imaju neke probleme oko kojih ne žele reagirati, pa sam to morao problematizirati preko institucija.
Već vrapci na grani znaju da je na spomeniku žakna Jurija, na Jurijevom Odmorištu u Aleji Glagoljaša te na plakatu MGA, netočno prikazan njegov poznati zapis u Novakovom misalu kojim najavljuje našu prvu tiskaru: “Vita vita štampa naša gori gre” itd. Radi se o tome da su kipari pod ravnanjem akademika Josipa Bratulića preuzeli kompletni vizual zapisa Kosinjanina Ambroza Kacitića – Broza žakna i u njega ugradili Jurijev zapis – iako jedan s drugim nemaju nikakve veze. Pogledajmo nižu sliku.
Nadalje, Roč i MGA uporno promoviraju djeci i svim posjetiteljima da je u Roču pripreman za tisak naš Prvotisak – što je naravno potpuna povijesna neistina, ili još gore da je u Roču tiskan naš Prvotisak. Niti prvo, niti drugo naprosto nije povijesno točno. Ponovimo, Roč su poharali Turci 1482. godine (kako sam nedavno utvrdio i o čemu će se moći čitati opsežna povijesna studija i istraživanje u novoj knjizi “Prvi hrvatski tiskar Broz žakan”) tako da se niti u teoriji u Roču nije pripremalo, redigiralo, tiskalo ili radilo bilo što 1482. godine, osim borbe za goli život i bijega pred Osmanlijama.
AZOO je prilično brzo odgovorila službenim mailom, prenosim ovdje dijelove koji su važni:
“Agencija u svojim Posebnim pravilima MGA ne navodi poučavanje sudionika o Roču kao mjestu u kojem je tiskan Misal po zakonu rimskoga dvora... U sažecima radionica koje Agencija zaprima od voditelja radionica ne navodi se poučavanje sudionika o Roču kao mjestu u kojem je tiskan Misal po zakonu rimskoga dvora, iako smo utvrdili da je točno da je u Glagoljaškoj škrinjici iz 2016. godine objavljeno: Tijekom 15. i 16. st. Roč je bio središte hrvatske pismenosti i tiskarstva. Žao nam je zbog ovog navoda i osigurat ćemo da ubuduće bude primijenjena dvostupanjska metodologija vrednovanja učeničkih radova… Za objave ostalih ustanova, udruga, društava i pojedinaca o Roču Agencija ne može biti odgovorna. Spomenik žaknu Juriju i Odmorište žakna Jurija na Aleji glagoljaša nije projekt Agencije. Plakat MGA u Roču nastao je prije mnogo godina kao umjetnički prikaz glagoljaške tradicije. Što se tiče terenske nastave učenika u Aleju glagoljaša, dosad je bila stručno vođena; učenike su Alejom glagoljaša donedavno vodili akademik Josip Bratulić i akademik Milan Mihaljević… Zaključno, Agencija promiče ideju da je Roč važan za razvoj hrvatskog glagoljaštva, ali ne promiče ideju da je u Roču tiskan Misal po zakonu rimskoga dvora.“
Na taj mail odgovorio sam AZOO-u kako slijedi:
Poštovani, hvala Vam na brzom i preciznom odgovoru. Drago mi je u interesu naše djece i povijesne istine da ćete primijeniti dvostupanjsku metodologiju vrednovanja, jer vjerujem da je važno što nam djeca uče. Neću vas dalje zamarati izvorima, eto vjerujte mi na riječ da se MGA počesto potkradaju te netočnosti ne samo u tome da se Roč prezentira kao mjesto u kojem je tiskan Prvotisak, već i u tome da se Roč prezentira kao mjesto u kojem je redigniran ili pripreman za tisak Prvotisak. Ni jedno ni drugo naprosto nije točno. U Roču se, ponavljam, nije moglo događati ništa, obzirom su ga poharali Turci 1482. godine.
Nažalost, upravo je akademik Bratulić korelat ili glavni znanstveni organizator Aleje glagoljaša i upravo je pod njegovom palicom napravljen netočan i vrlo štetan prikaz zapisa žakna Jurija – grafički uglavljenog u tuđi zapis koji s ovim nema nikakve veze. Tako da i oko te vizualizacije plakata i ostalog MGA treba na to obratiti pozornost. To su povijesne činjenice uz veliko i dužno poštovanje akademiku Bratuliću.
Oko zaključka se u potpunosti slažemo, samo uz AZOO “ne promiče ideju da je u Roču tiskan Misal po zakonu rimskoga dvora”, treba dodati “ne promiče ideju da je tiskan niti pripreman za tisak Misal po zakonu rimskoga dvora.” Dapače ako buduća znanstvena istraživanja pokažu drugačije, prvi ću čestitati, no do tada moramo poštivati domete znanstvenih napora koji su verificirani i obranjeni “summa cum laude” na doktorskom studiju Zagrebačkog sveučilišta. Zahvaljujem još jednom na Vašem odgovoru, ukoliko primjetim nastavak loše prakse u MGA, bit ću Vas slobodan o tome izvijestiti.
Eto ga, izgleda da će u AZOO-u malo pripaziti što se radi u Roču, ponavljam uz dužno poštovanje svima, nema nikakve potreba da nam djeca uče netočnosti i da im se to promovira kao povijesna istina. Svaka čast Roču i svima uključenima u “projekt Roč” na promociji glagoljaštva, glagoljice i ročke povijesti te na promociji Istre općenito. No Roču ide ista poruka kao i Senju:
Dame i gospodo, kolegice i kolege demantirajte me znanstvenim istraživanjima ako griješim. Javno tvrdim, dok god me netko ne demantira, da je Prvotisak otisnut u gradu Kosinju, da je Kosinj, a ne Senj kolijevka hrvatskog tiskarstva te da je Kosinj prva dokazana tiskara na hrvatskom tlu. Shodno tome, u Roču se nije tiskao niti pripremao za tiskanje Prvotisak, što dodatno potvrđuje po prvi puta istraženo i dokazano osmansko pustošenje Roča upravo u vrijeme “pripreme za tisak” Prvotiska 1482. godine. Žakan Juri isključivo je glasnik hrvatske prve tiskare, jer je bio uključen najvjerojatnije u izradu slova Prvotiska u Veneciji, po uzoru na slova Novakovog misala. Ništa više, ništa manje.
Za kraj pogledajmo nekoliko fotografija što nam djecu uče u Roču.
